Anemija ili slabokrvnost: Simptomi koje najčešće pripisujete stresu
Svjetska zdravstvena organizacija anemiju ističe kao jedan od vodećih rizičnih čimbenika zdravstvenih tegoba
Iako se anemija vrlo lako može dijagnosticirati pretragom krvi, većinom ostaje neprepoznata zato što su simptomi “univerzalni”.
Umor, glavobolju, iscrpljenost, pospanost, lupanje srca, slabiji tek i bljedilo, nedostatak zraka i oslabljenu koncentraciju ljudi često smatraju uobičajenim posljedicama današnjeg stresnog načina života, ili pak spomenute simptome pripisuju raznim oboljenjima, ne pomišljajući na slabokrvnost.
Pri izboru suplemenata sa željezom svakako se savjetujte s liječnikom i nutricionistom, kako biste dobili dodatak prehrani “po mjeri” vašeg organizma
Anemija češće pogađa žene
Anemične osobe u krvi imaju smanjen broj crvenih krvnih stanica eritrocita, odnosno koncentraciju hemoglobina (proteina u eritrocitima koji prenosi kisik). Slabokrvnost se može pojaviti zbog raznih uzroka – npr. infekcija, kroničnih bolesti, endokrinoloških poremećaja, nedostatka krvotvornog tkiva u koštanoj srži, manjka folne kiseline i vitamina B12… No, osobito je česta anemija zbog manjka željeza, bilo zbog smanjenog unosa željeza, povećanih potreba za željezom zbog određenih stanja ili zbog gubitka krvi, primjerice obilnijih mjesečnica.
Već nakon pojave prve menstruacije žene su izloženije većem gubitku željeza od muškaraca. Potrebe za željezom povećane su i u trudnoći. I djeca mogu biti sklona gubitku željeza zbog brzog rasta i razvoja, ali i prehrane siromašne željezom. Anemija je česta u starijih osoba koje ju teže podnose zato što su ljudi u zrelijoj dobi općenito podložniji bolestima, pa anemija dodatno pogorša neku već postojeću bolest.
Odličan izvor željeza su kopriva i maslačak
Kad je riječ o anemiji zbog manjka željeza, često zaboravljamo koliko je ovaj mineral ključan za naš organizam – osim što prenosi kisik, željezo je građevni dio imunosnih stanica koje nas štite od bolesti, a također je važno za rad mišića i snagu. Stoga je važno da prehrana bude raznolika, s naglaskom na određene namirnice. Primjerice, kombinacijom bobičastog voća te superhranjivog povrća – poput, primjerice, cikle bogate karotenoidom betalainom, folnom kiselinom, polifenolima i vitaminom C – bolje se raspodjeljuje i iskorištava željezo iz prehrane. Dobrodošli su i prirodni sokovi bez dodanog šećera i konzervansa.
Još uvijek se “lome koplja” oko unosa mesa koje se (a osobito crveno meso) tradicionalno preporučuje kao najbolji izvor željeza, odnosno može se pročitati da su vegetarijanci zbog toga izloženi većem riziku od anemije. U praksi se pokazalo da osobe koje ne jedu meso mogu imati dovoljno željeza ako im je prehrana dobro izbalansirana, pa sadrži ostale namirnice bogate željezom (zeleno povrće, raznovrsno voće, cjelovite žitarice, mahunarke, gljive, orašaste plodove i sjemenke) i vitaminom C koji potiče apsorpciju željeza. Općenito se svima, bez obzira na način prehrane, preporučuje dovoljan unos vitamina C kako bi organizam bolje iskoristio željezo.
Odličan je izvor željeza samoniklo bilje – osobito kopriva i maslačak. Za osobe koje jedu proizvode životinjskog podrijetla, dobri su izvori željeza, osim mesa, i iznutrice, jaja (osobito žumance), tuna te općenito morski plodovi. Slaborkvnim osobama preporučuje se smanjiti unos kave, čaja i gaziranih pića jer sadrže tanin koji sprečava apsorpciju željeza u organizmu. Pri izboru suplemenata sa željezom svakako se savjetujte s liječnikom i nutricionistom, kako biste dobili dodatak prehrani “po mjeri” vašeg organizma.