Aktivni u šezdesetoj: Utječe li tjelovježba povoljno na zdravlje srca
Novo istraživanje pokazuje da vježbanje, tjelovježba i umjerena razina fizičke aktivnosti povoljno utječu na zdravlje srca u starijih osoba
Možda ste zašli u neke godine, ali to ne znači da trebate „okačiti kopačke o klin“. Pogotovo ako brinete za zdravlje srca. Naprotiv, novo istraživanje južnokorejskih znanstvenika na uzorku od više od milijun starijih osoba pokazalo je kako redovito vježbanje ili tjelovježba u šezdesetima utječe na zdravlje srca tako što može smanjiti rizik od nastanka kardiovaskuarne bolesti za čak 11%.
Drugim riječima: fitness, aerobik, šetnje u prirodi, vožnja bicikla ili odlazak u teretanu mogu puno značiti za vaše zdravlje, a posebno za zdravlje srca. Ovaj podatak ne odnosi se samo na zdrave osobe u toj dobi. Odnosi se i na one koje boluju od kroničnih stanja kao što su povišeni krvni tlak, visoki kolesterol ili dijabetes tipa 2.
Korak po korak do stote – kako zadržati vitalnost i zdravo stariti?
Tjelovježba je kao stvorena za zdravlje srca
Istraživanje je predvodio Kyuwoong Kim, pohađatelj doktorskog studija na odjelu biomedicinskih znanosti Seulskog nacionalnog sveučilišta, a uz nadzor profesora Sang Min Parka. Ispitano je preko milijun žena i muškaraca koji su zašli u svoje šezdesete godine života. Oni su u razdoblju od 2009. do 2012. bili podvrgnuti medicinskom pregledu i ispitivanju putem upitnika.
Kod svakog su se pregleda ispitanici trebali izjasniti o tome koje fizičke aktivnosti upražnjavaju i koliko puta tjedno. Tako su određene dvije skupine prema razini fizičke aktivnosti. U prvu su skupinu svrstani “umjereni”. Ispitanici u toj skupini provodili su svakodnevno ili više puta tjedno 30 minutna u šetnji, plesanju ili uređivanju vrta. U drugu su skupinu svrstani „jači vježbači“ koji su svaki dan ili više puta tjedno provodili u polusatnom trčanju, vožnji bicikla, aerobiku ili treningu.
Ispitanike se zatim ponovno pitalo nakon dvije godine jesu li zadržali istu razinu fizičke aktivnosti ili su u međuvremenu postali neaktivniji. Nakon medicinskog pregleda pokazalo se da su ispitanici koji su prestali biti aktivni postali podložniji riziku kardiovaskularne bolesti za čak 27%.
Suprotno tome, ispitanici koji su pojačali svoje fizičke aktivnosti uspjeli su smanjiti rizik od kardiovaskularne bolesti i srčanog udara za 11%.
Stimulacija kardiovaskularnog sustava
Za internetsku stranicu healthline.com dobivene rezultate prokomentirao je Kyuwoong Kim. On je istaknuo: „Nisu nas iznenadili ovi podaci budući da smo očekivali kako će redovita fizička aktivnost i tjelovježba povoljno utjecati na zdravlje srca“.
Fizička aktivnost je presudna. I svatko tko drži do svojeg zdravlja trebao bi se baviti nekim oblikom fizičke rekreacije. Bilo da se radi o mlađoj osobi ili seniorima koji su zašli u svoje šezdesete.
Svaki stručnjak za preventivnu kardiologiju će vam reći da fizičkom aktivnošću stimulirate rad srca i pluća. Time povećavate brzinu otkucaja srca te brzinu disanja. Poznato je da stimulacija kardiovaskularnog i respiratornog sustava smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih problema. Može imati i povoljan utjecaj na smanjenje rizika od nastanka raka ili sveopće smrtnosti.
Istraživanje južnokorejskih znanstvenika pokazalo je da čak i ljudi koji pate od invalidnosti mogu uz određene fizičke aktivnosti poboljšati svoje kardiovaskularno stanje i to za 16%. A osobe koje pate od dijabetesa, povišenog krvnog tlaka ili povišene razine kolesterola mogu smanjiti rizik za 7%.
Doseg istraživanja
Istraživanje ima i svojih ograničenja. Prema navodima samoga istraživača Kima dva su bila ograničavajuća faktora. Ispitanici su se sami izjašnjavali o tome u kojoj mjeri provode fizičke aktivnosti te su svi bili Korejci, tj. pripadnici jedne etničke skupine.
Također, nije se ispitivalo o tome koliko vremena provode u kućanskim poslovima ili nekim drugim aktivnostima koje zahtijevaju snažniju aktivaciju mišića.
Unatoč tomu, istraživanje je vrijedno jer donosi jasnu povezanost fizičke aktivnosti i blagodati koje ona ima na zdravlje srca. Ova je veza iznimno važna danas kada u svijetu stanovništvo sve više stari.
Budite kao Pero Kvrgić: starite mudro i uspješno
Ulaskom u treću životnu dob ne morate nužno prestati s određenim životnim aktivnostima. Umni i motorički procesi se usporavaju,...
SAZNAJTE VIŠENeka predviđanja govore da će do 2050. godine na svijetu živjeti 2 milijarde ljudi starijih od 60 godina. To znači da bi za zdravlje ovako velike populacije trebalo uvažiti i rezultate gore spomenutog istraživanja.
Što dodati? Dragi naši seniori, obnovite vaše članstvo u nekoj školi plesa ili planinarskom društvu i uživajte u pogodnostima koje donose vježbanje i tjelovježba.
Obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom
No prije se svakako posavjetujte s vašim liječnikom koji će provjeriti vaše sveopće psihofizičko stanje. Jedino vam on može dati stručnu preporuku o tome koji su oblik i razina aktivnosti najprimjereniji vama i vašim godinama.