Zamka digitalnog doba: tinejdžeri ovisni o malim ekranima su nesretniji
Nedavno provedena studija pokazala je da dulje vrijeme provedeno za ekranom negativno utječe na razinu sreće kod mladih
Tinejdžeri koji slobodno vrijeme provode ispred ekrana – surfajući ili skrolajući društvenim mrežama – pokazuju niže razine sreće od tinejdžera koji slobodno vrijeme provode u aktivnostima udaljenim od raznih ekrana, pokazali su rezultati novog istraživanja.
Prema autorima nove studije provedene na San Diego University, najsretniji su tinejdžeri koji koriste digitalne medije manje od sat vremena dnevno.
Znanstvena studija
Longitudinalna studija koju potpisuju profesor psihologije Jean M. Twenge i njegovi suradnici, imala je cilj dovesti u korelaciju vrijeme provedeno pred malim ekranom i opće zadovoljstvo, odnosno razinu sreće kod američkih tinejdžera.
Nacionalni upitnik ispunilo je više od milijun američkih osnovnoškolaca i srednjoškolaca, a uključivao je pitanja o količini vremena koje provode na mobitelima, tabletima i računalima, kao i pitanja o socijalnim interakcijama s vršnjacima te generalnoj razini sreće.
Intenzivnije korištenje društvenih medija vodi manjoj razini sreće, ali nije dokazano da i stanje nezadovoljstva vodi k intenzivnijem korištenju društvenih medija
U prosjeku, nalazi istraživanja govore o činjenici da su tinejdžeri koji više vremena provode ispred malih ekrana – igrajući igrice, koristeći društvene mreže ili dopisivajući se – puno nesretniji od onih koji svoje vrijeme ulažu u aktivnosti podalje od ekrana. Sportske aktivnosti, čitanje knjiga i časopisa i fizička socijalna interakcija pokazale su se kao aktivnosti koje pozitivno utječu na razinu sreće kod tinejdžera.
“Intenzivnije korištenje društvenih medija vodi manjoj razini sreće, ali nije dokazano da i stanje nezadovoljstva vodi k intenzivnijem korištenju društvenih medija”, rekao je profesor psihologije Jean M. Twenge.
Umjereno korištenje
S druge strane, apstiniranje i nekorištenje digitalnih medija također ne utječe na veću razinu sreće kod mladih. Rješenje je negdje u sredini, odnosno u umjerenoj konzumaciji digitalnih medija. Istraživanje je pokazalo da su najsretniji tinejdžeri bili oni koji su pred ekranima provodili nešto manje od sat vremena dnevno. Svaki sljedeći sat proveden pred malim ekranom povezan je s većim razinama nesretnosti.
Savjet stoga leži u umjerenosti: ne koristiti dulje od dva sata dnevno digitalne medije, više se družiti te se više baviti raznim aktivnostima poput sporta ili odlazaka u prirodu – oboje dokazano utječu na veće razine zadovoljstva, a time i sreće.
Gledajući povijesne trendove, nakon 1990.-ih, kada je započelo bujanje uređaja s ekranima, uočen je i generalni pad razine sreće kod tinejdžera. Nakon 2012. godine, kada je više od 50% tinejdžera posjedovalo pametni uređaj, zadovoljstvo životom, samopouzdanje i sreća rapidno su pali.
Moderno digitalno doba
Pametni uređaji danas su sastavni dio odrastanja i utječu na stvaranje nerealnih očekivanja kod mladih, a u kombinaciji sa smanjenom fizičkom aktivnošću i nedostatkom socijalnih interakcija uživo utječu na smanjenje razine sreće kod mladih.
Povećanje vremena koje tinejdžeri provode pred malim ekranima, a koje se dogodilo između 2012. i 2016. godine, dodatno je utjecalo na snižavanje razine sreće kod mladih. To ne čudi, s obzirom na to da iz dana u dan raste broj ponuđenih sadržaja i aplikacija.
Smanjiti vrijeme provedeno za ekranima prosječnom tinejdžeru nije lako, ali poticanjem na aktivnosti i druženja s prijateljima uživo, možemo im pomoći napraviti važan korak prema zdravijem i sretnijem životu.