Preporuke za komunikaciju s osobama s invaliditetom
Svjetski dan osoba s invaliditetom obilježava se s ciljem podizanja svijesti o važnosti poštovanja, podrške i inkluzije osoba s invaliditetom. Komunikacija s njima zahtijeva senzibilnost i prilagodbu kako bismo osigurali da se osjećaju prihvaćeno i shvaćeno
Svjetski dan osoba s invaliditetom pruža nam priliku da podržimo one čiji je život otežan zbog tjelesnog ili psihičkog hendikepa. Pri tome je potrebno pokazati strpljivost, razumijevanje te osigurati prilagođeni pristup u interakciji s osobama s invaliditetom.
Svaki oblik invaliditeta zahtjeva i poseban način komunikacije kako bi se osiguralo uvažavanje individualnih potreba i osiguralo da se osoba osjeća prihvaćenom u konverzaciji.
Stručnjaci Australske federacije organizacija za osobe s invaliditetom donijeli su kratke naputke o tome kako bismo trebali komunicirati s osobama s invaliditetom uvažavajući njihovu vrstu invaliditeta.
Opći savjeti za komunikaciju s osobama s invaliditetom
- Razgovarajte s osobom s invaliditetom kao što biste razgovarali s bilo kim drugim. Govorite na primjeren način, ovisno o sugovornikovoj dobi; pazite da odrasle osobe tretirate kao odrasle.
- Ako je osoba s invaliditetom u pratnji druge osobe poput skrbnika, i dalje biste trebali izravno komunicirati s osobom s invaliditetom.
- Stavite osobu s invaliditetom na prvo mjesto, a ne njezin hendikep. Primjerice, koristite izraz „osoba s invaliditetom“ umjesto izraza „invalid“.
- Ispred osobe s invaliditetom izbjegavajte negativne izraze poput „pati od“ ili „nemoćan“. Imajte takta pa radije recite „on koristi invalidska kolica“ umjesto da kažete „on je vezan uz invalidska kolica“.
Komunikacija s osobama s tjelesnim invaliditetom
- Zapamtite da se u osobni prostor osobe s invaliditetom ubrajaju i invalidska kolica ili neko drugo medicinsko pomagalo. Nemojte bez dozvole dodirivati ili gurati invalidska kolica, štake ili štapove za hodanje.
- Kada razgovarate s osobom koja koristi invalidska kolica, pokušajte pronaći nešto na što ćete sjesti kako biste bili s njima na istoj razini.
Komunikacija s osobama s oštećenjem vida
- Kada se upoznajete s osobom s oštećenjem vida, uvijek ju oslovite imenom i predstavite se.
- Govorite jasno i normalnim glasom – nema potrebe da podižete ton.
- Imajte na umu da se osobe s oštećenjem vida ne mogu osloniti na iste vizualne signale kao vi. Pazite da verbalizirate sve svoje misli ili osjećaje.
- Ako je osoba u pratnji psa vodiča, nemojte ga maziti, hraniti ili ometati dok je „na zadatku“. Pas na povodcu ima misiju pomagati svom vlasniku.
- Nastojte govoriti kad ulazite u prostoriju ili izlazite iz nje kako se osoba s oštećenjem vida ne ni zbunila ili nastavila govoriti u prazan prostor.
Komunikacija s osobama s oštećenjem sluha
- Privucite pažnju osobe s oštećenjem sluha prije nego što započnete razgovor s njom. Pokušajte joj pažljivo dodirnuti rame, mahnuti ili uputiti neki drugi vizualni signal kako biste skrenuli njenu pozornost.
- Okrenite se direktno prema sugovorniku s oštećenjem sluha i održavajte kontakt očima.
- Usta vam trebaju biti vidljiva – nemojte ih pokrivati rukom ili bilo kojim drugim predmetom dok govorite.
- Gledajte osobu izravno u oči dok govorite i nemojte govoriti prebrzo ili presporo, izgovarajte riječi razgovijetno.
- Nemojte pretjerivati s pokretima usana – to će samo otežati čitanje s njih.
- Koristite kratke rečenice.
- Održavajte prirodnu glasnoću – nemojte vikati.
Komunikacija s osobama s intelektualnim poteškoćama
- Privucite pažnju sugovornika prije nego što započnete razgovor. Pokušajte koristiti njegovo ili njeno ime te ostvariti kontakt očima.
- Postavljajte samo jednostavna pitanja. Vaši odgovori također trebaju biti lako razumljivi.
- Važna je i vaša neverbalna komunikacija jer se osobe s intelektualnim poteškoćama često oslanjaju na vizualne signale.
- Budite spremni koristiti vizualne informacije ili ih primati od osoba s intelektualnim poteškoćama.
- Budite konkretni i direktni. Izbjegavajte korištenje apstraktnih riječi, metafora, kratica ili igara riječima.
Komuniciranje s osobama s mentalnim poremećajem
Mentalni poremećaj je zdravstveno stanje koje značajno utječe na to kako se osoba osjeća, misli, ponaša ili komunicira s drugim ljudima. To je opći pojam koji se odnosi na skupinu poremećaja koji mogu uključivati:
- poremećaje raspoloženja (poput depresije i bipolarnog poremećaja),
- anksiozne poremećaje,
- psihičke poremećaje (poput shizofrenije i nekih oblika bipolarnog poremećaja).
Jedna od čestih pogrešaka koje ljudi čine kada razgovaraju s nekim tko ima mentalni poremećaj jest da previše pričaju. Kada govorimo, najčešće ne slušamo. Stoga je bolje manje govoriti, a više slušati.
- Pokažite poštovanje prema osobi s kojom komunicirate. Kada se netko osjeća uvažavano, vjerojatnije će uzvratiti poštovanje i razmotriti ono što imate za reći.
- Ljudi s paranoidnim poremećajem mogu biti prestrašeni, stoga znajte da možda trebaju više prostora oko sebe.
- Umjesto da usmjeravate razgovor prema njima u drugom licu jednine s obraćanjem na ‘ti’, koristite radije prvo lice i izjave s ‘ja’.
- Postupno uđite u razgovor. Moguće je da osoba nije odmah spremna razgovarati, i to je u redu.
- Nemojte lagati jer to obično može prekinuti bilo kakav odnos koji biste željeli uspostaviti.
- Budite svjesni da osoba može postati uznemirena ili zbunjena vašim razgovorom s njom.
- Slušajte osobu i pokušajte razumjeti što vam pokušava prenijeti.
- Komunicirajte na jednostavan način i držite se jedne teme.
- Budite dobar slušatelj, pokažite da pažljivo pratite razgovor, uspostavite očni kontakt, djelujte zainteresirano ili brižno.
- Dajte priliku sugovorniku da govori i otvori se, ali nemojte vršiti pritisak.
- Smanjite svaku defenzivnost tako što ćete podijeliti svoje osjećaje i potražiti zajednički jezik sa sugovornikom.
- Ako je potrebno, postavite granice u konverzaciji koje i inače imate s drugima. Primjerice, „Budeš li se derao na mene, neću razgovarati s tobom“.
Anti-stigma program: prihvaćanjem različitosti mijenjamo društvo na bolje
Način na koji se doživljavaju djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom često je povezan s njihovom...
SAZNAJTE VIŠEStvari koje trebate izbjegavati
- Kritiziranje, optuživanje ili podizanje glasa prema sugovorniku.
- Pretjerano pričanje, brz i preglasan govor. Stanke i povremene tišine su u redu.
- Pokazivanje bilo kakvog oblika neprijateljstva prema osobi s kojom razgovarate.
- Izbjegavajte prekomjerno šaptanje, šale i smijeh jer se takvo ponašanje može smatrati opasnim za osobu s paranoidnim poremećajem.
- Izbjegavajte stvaranje unaprijed formiranih pretpostavki o sugovorniku ili situaciji u kojoj se nalazi.
- Nemojte biti sarkastični ili se šaliti na račun sugovornika.
- Nemojte ponižavati sugovornika ili izražavati prezir prema njemu.
Korišten izvor: https://www.afdo.org.au/resource-communication-with-people-with-disabilities/