Vi ste ono što mislite da jeste: naučite mozak kako da bude sretan i uspješan

Često slušamo i čitamo o snazi pozitivnog mišljenja. Obično se može čuti savjet: razmišljajte pozitivno, gajite pozitivne misli, i to posebno u vrijeme kad sve u stvarnom životu baš i nije najidealnije. Sjajno je misliti pozitivno i lako je kad se osjećamo dobro te kad je sve oko nas u stvarnom životu lijepo i ugodno.

No mnogo je teže misliti pozitivno kad stvari ne idu dobro: kad imamo loš dan, kad se prepiremo ili kad ne dobijemo ono što želimo, kad nas „pokosi“ stres… Tada nemamo želje razgovarati ni s kim. U takvim je situacijama teško primijeniti snagu pozitivnog mišljenja – obično smo previše umorni ili ljutiti da bismo razmišljali pozitivno. I tada nas preplave negativne misli. No baš tada bismo uistinu trebali ostati pozitivni – razmišljati pozitivno, biti optimistični i fokusirati se na pozitivne aspekte života.

Možemo upotrijebiti naš um kako bismo istrenirali mozak da prestane stvarati negativne misli koje vode u pesimizam povećavanjem količine pozitivnih misli koje vode u optimizam

Ako želimo biti sretni do kraja života, učinimo naš mozak sretnim. Naime, negativno raspoloženje ometa naše odnose s okolinom, utječe na naše sposobnosti pamćenja i onemogućava stvaranje novih veza između živčanih stanica, za razliku od pozitivnog raspoloženja u kojem smo kognitivno snažniji i produktivniji. Istraživanja su pokazala da pozitivno raspoloženje stimulira rast veza između živčanih stanica, poboljšava kognitivne sposobnosti, djeluje na naše sagledavanje i doživljaj okoline, pojačava pozornost, vodi do više sretnih misli. Sretni ljudi su kreativniji, brže rješavaju probleme i mentalno su življi.

Optimisti su uspješniji

Naše misli oblikuju naš karakter i to kako djelujemo u životu. Vi ste ono što mislite da jeste i sve vaše aktivnosti nastaju kao posljedica misli. Vaše misli uvijek se reflektiraju u vanjskim okolnostima jer vlastitim promjenama koje činite u životu uvijek prethode promjene u načinu razmišljanja.

Svaka naša misao uzrokuje oslobađanje kemijskih tvari u mozgu. Ako smo fokusirani na negativne misli, mozak je isključen od svojih pozitivnih mogućnosti djelovanja i razmišljanja, što može dovesti i do depresije. S druge strane, pozitivno razmišljanje, sretne, optimistične i vesele misli te puno očekivanja smanjuju razinu kortizola i povećavaju razinu serotonina koji stvara osjećaj ugode i općeg dobrog raspoloženja. To pomaže da naš mozak funkcionira maksimalnim kapacitetom pa ne čudi što pesimisti ostvaruju lošije rezultate u školi ili na poslu, imaju lošije interpersonalne odnose i kraće žive od optimista.

Ako smo fokusirani na negativne misli, mozak je isključen od svojih pozitivnih mogućnosti djelovanja i razmišljanja, što može dovesti i do depresije

No dobra je vijest da možemo upotrijebiti naš um kako bismo istrenirali mozak da prestane stvarati negativne misli koje vode u pesimizam povećavanjem količine pozitivnih misli koje vode u optimizam. Možemo postati pravi majstori u stvaranju pozitivnih misli, a to počinje u našim živčanim stanicama (neuronima). Pozitivne misli zaista mijenjaju mozak, i to ne nekim čarobnjačkim trikom nego stvarno, na fizičkoj razini.

Mozak se može mijenjati

Te su promjene rezultat aktivacije mehanizma neuroplastičnosti mozga, koji je prvi opisao američki psiholog William James još davne 1890. godine. Nešto kasnije, 1904., španjolski neuroznanstvenik i dobitnik Nobelove nagrade Santiago Ramón y Cajal u knjizi „Textura de sistema nervioso“ opisao je svoja istraživanja navodeći poznatu rečenicu: “Svaki čovjek može, ako to želi, postati kipar vlastitog mozga!“

>> Može li netko uspješno kontrolirati naš um, a da toga nismo ni svjesni? Doznajte više o subliminalnim porukama <<

Rezultati njihovih istraživanja pokazali su da mozak nije statičan organ koji se ne može mijenjati nego se aktiviranjem određenih stimulusa može mijenjati, i to aktivacijom novih putova i veza između živčanih stanica te preuzimanjem određenih funkcija i stvaranjem novih stanica moguće je mijenjati postojeću strukturu, i u zdravlju i u bolesti. Tako i ponavljano pozitivno razmišljanje i pozitivna aktivnost mogu promijeniti naš mozak i osnažiti područja koja stimuliraju pozitivne osjećaje.

Evo nekih primjera aktivnosti koje možemo poduzeti kako bismo promijenili svoj mozak u „lošim vremenima“.

Što možemo učiniti?

Primjerice, ne usuđujemo se učiniti nešto novo jer se bojimo da nećemo uspjeti. No istina je da možemo učiniti gotovo sve pokrenemo li akciju, prestanemo razmišljati negativno i promijenimo percepciju o svojim mogućnostima i snazi. Prisilite se prestati razmišljati o razlozima zašto nešto ne možete učiniti iako se ne osjećate hrabro i sposobno. Svaki put kad se javi negativna misao istrenirajte svoj mozak na pozitivnu misao. Tako svaki dan poduzimate male korake prema postizanju cilja ili željene promjene.

Prisilite se prestati razmišljati o razlozima zašto nešto ne možete učiniti iako se ne osjećate hrabro i sposobno. Svaki put kad se javi negativna misao istrenirajte svoj mozak na pozitivnu misao

Spomenimo još jedan primjer. Jeste li se ikada našli u zamci pretjeranog razmišljanja o problemu ili u stanju anksioznosti i brige koji traju danima ili čak tjednima? Fokusiranje na problem samo osnažuje zabrinutost i funkciju brige u mozgu. Što učiniti? Kad se nađete u takvom ciklusu brige i kompulzivnog razmišljanja, mentalno recite „stop“ brigama. Podsjetite se da briga nije realna, da je to kompulzivna reakcija, a ne stvarnost. Stavite svoje razmišljanje u drugi okvir fokusirajući se na pozitivne misli iako ste i dalje anksiozni.

Glazba, knjiga, druženje…

Prisilite se da mislite drugačije misli. Usmjerite svoju akciju u drugom smjeru. Napravite nešto što vas veseli, podiže vam raspoloženje i zabavno je: slušajte opuštajuću glazbu, nazovite prijatelja, pročitajte odlomak iz knjige koju volite, otiđite na izložbu, u kino, na kavu s društvom… No ne raspravljajte o lošim stvarima koje su se nakupile nego ih maknite iz fokusa razmišljanja. Ključ je u ponavljanju tih koraka kako biste prekinuli takav način razmišljanja i promijenili sustav djelovanja vašeg mozga svaki put kad se počnete pretjerano brinuti.