Tajna uspješnog braka: naučite kako razgovarati s partnerom i okončajte krizu
Osjećaje ne možemo uvijek kontrolirati, no zato se neka pravila komunikacije mogu naučiti i usvojiti
Poznato je kako 90 % nesporazuma proizlazi iz tona glasa, a tek 10 % iz onoga što je rečeno. Osjetljivi smo na način na koji je nešto rečeno i neverbalna komunikacija više boli.
U svojoj knjizi o braku američka spisateljica i psihoterapeutkinja Mira Kirschenbaum izdvaja pet najvažnijih faktora koji osiguravaju dugotrajnost braka: lako komunikacijsko povezivanje, zabava, sigurnost koju nam pruža partner, poštovanje i tjelesna privlačnost. Pod pojmom „lako povezivanje“ ova iskusna psihoanalitičarka podrazumijeva tečnu, jednostavnu komunikaciju među partnerima, bez zapinjanja, neprekidnih nesporazuma, svađa i borbi za moć svojstvenih nekim partnerima. To je onaj osjećaj da vas partner razumije, odnosno govori sličnim rječnikom kao vi.
I dok je, primjerice, po pitanju tjelesne privlačnosti riječ o preduvjetu kojeg od samog početka ili ima ili nema među partnerima, na ovom tako važnom elementu stabilnih veza kao što je komunikacija, možemo raditi. No, nije sve tako lako kao što zvuči. I tu postoji preduvjet kompatibilnosti među partnerima, vidljiv od samog početka, iako je u fazi zaljubljenosti teško prihvatiti da nismo „na istoj valnoj duljini“.
Obuzdavanje emocija: nemoguća misija?
Iako često mislimo kako se baš sve može naučiti, pa tako i komunikacija, to u praksi nije tako. Zaista možemo naučiti razgovarati tako da aktivno slušamo svog partnera, možemo naučiti postavljati iskrena, otvorena pitanja kojima ćemo pokazati partneru da nam je stalo do njega, možemo naučiti ne prekidati ga dok govori pokazujući mu tako poštovanje, no jednu stvar treba imati na umu – ljudi nisu automati koji mogu programirati svoje ponašanje. Da bismo u svakom trenutku reagirali na najbolji način, vrlo često nas u tome sprečavaju – emocije.
Zaista je teško u trenutku dok vam partner govori kako njegova posesivna mama misli da ste loš izbor za njega zanemariti bijes ili razočaranje pa odgovoriti ovako: „Ljubavi, možda je to i točno, no nemojmo dopustiti da ičije mišljenje utječe na naš savršen odnos. Uostalom, možda je jadna žena samo imala loš dan, nemojmo to uzimati osobno.“ Ne zvuči li super?
Iako često mislimo kako se baš sve može naučiti, pa tako i komunikacija, to u praksi nije tako. Da bismo u svakom trenutku reagirali na najbolji način, vrlo često nas u tome sprečavaju – emocije
Ili se sjetiti nekog komunikacijskog savjeta koji bi bilo dobro primijeniti u trenutku dok vaša partnerica sva zajapurena bjesni. Ok, ponekad ćemo i smireno reagirati, ali moramo biti jako osviješteni, zaljubljeni ili duhovno zreli da nas kritika, vikanje ili ljutnja s druge strane ostave mirnima, racionalnima i da ne pobude u nama bunt.
Najbolnije je ono što nije izrečeno
Ljudi su emocionalna, a ne samo racionalna bića, i kad osvijestimo da je svaka komunikacija, ponajviše ona u braku, prvenstveno prenošenje emocija, bit ćemo na dobrom putu da na njoj radimo. Jednako tako, kad komunikacija postane sasvim lišena emocija, možete smatrati da je vaš brak mrtav.
U dobrom braku, u kojem je partnerima stalo jednom do drugoga, razgovara se o osjećajima, o željama, o prošlosti i budućnosti. U takvom, potpunom braku dijelimo snove, tajne, interese, podržavamo se i pohvaljujemo za uspjehe, ohrabrujemo partnera i slušamo ga s interesom i pažnjom. U braku u kojem se ljudi vole i žele razgovarati čuju se i neizgovorene riječi, ne sluša se samo uhom nego i srcem, u takvom braku nisu bitne samo riječi nego i govor tijela, intuitivno se osjeća neizgovoreno.
Nije bez vraga ona poznata izreka da 90 % nesporazuma proizlazi iz tona glasa, a 10 % iz onoga što je rečeno. Osjetljivi smo na način na koji je nešto rečeno, bole nas hladnoća, ton glasa, ruke na bokovima dok s nekim razgovaramo, izbjegavanje kontakta očima ili pogled pun prijezira. Ukratko, neverbalna komunikacija više boli.
Kulisa savršenog braka
No, ne moramo samo vikati i prijetiti da bismo bili agresivni. Ono što će uništiti svaki odnos jest neprekidno kritiziranje, optuživanje ili traženje grešaka kod partnera. Čest sarkazam i riječi pune prenesenih značenja partner će doživljavati kao pasivnu agresiju koja će dugoročno nagrizati zdravo tkivo odnosa u kojem se svi želimo osjećati prihvaćenima i voljenima. Ovo nije put da to pokažemo partneru.
Druga krajnost su oni „savršeni brakovi“ u kojima nema ni svađe ni sukoba. Koliko puta ste čuli za odnose u kojima se partneri hvale činjenicom da se nikad nisu posvađali? Niste li pomislili kako tu nešto ne štima? Da nedostaje strasti, prirodne napetosti koja proizlazi iz toga što smo različite jedinke? Ako imam partnera s kojim se baš u svemu slažem i koji je isti kao ja, nisam li zaljubljena sama u sebe, a ne u svoga partnera?
Ne moramo samo vikati i prijetiti da bismo bili agresivni. Ono što će uništiti svaki odnos jest neprekidno kritiziranje, optuživanje ili traženje grešaka kod partnera
Njegovanje ljubavi
Komunikacijski dobar odnos definirala bih kao odnos dvaju različitih ljudskih bića koja komuniciraju tako što uvažavaju mišljenje onoga drugoga iako se s njim ponekad ne slažu, partnera koji detektiraju i poštuju emocije onog drugog i ne ismijavaju ih, koji si dopuštaju različitost i jedan drugome da se razuvjere argumentima.
Ono što često nedostaje dobroj komunikaciji jest svjesno obraćanje pažnje na partnera time da ga pohvalimo, obratimo mu se s nježnošću i podržavanjem, da ga ohrabrujemo i kažemo mu kako vjerujemo u njega. Fokusirani smo na negativno, na ono što ne valja.
Zvuči tako jednostavno – za uspješnu komunikaciju i usrećiti partnera potrebno je umjesto kritike uputiti kompliment, umjesto prigovora razumijevanje, umjesto uskraćivanja nježnosti, zagrljaja, seksa ponuditi rame, pokloniti cvijeće, kravatu, poslati neku lijepu poruku, lajkati post na Facebooku… Pokazati da vam je stalo. Je li to tako teško?
Na kraju želim reći da je dobra komunikacija važan, ali ne i jedini čimbenik uspješnog braka. Nedostaje li strasti, poštovanja, zajedničkih interesa, onda je to samo prijateljstvo, a ne brak.