Roditelji, pažnja! Prepoznajte je li vaše dijete darovito

Darovito dijete se mnogim stvarima počinje baviti prije svojih vršnjaka, brzo napreduje te pritom pokazuje veliku kreativnost u pristupu aktivnostima koje ga zanimaju.

Upravo zbog te izvanrednosti i jedinstvenog pristupa mnogim stvarima, darovita djeca često predstavljaju izazov za svoju okolinu, pa darovitost ponekad može predstavljati i njihov izvor frustracije. Razmotrimo sljedeći primjer:

Marko je došao na psihološku procjenu u pratnji svoje majke zbog izrazito loših socijalnih odnosa u školi. Pohađao je treći razred i jako se teško uklapao u razrednu okolinu: često je ulazio u sukobe s učiteljicom koja ga je smatrala teškim za rad, a druga djeca su ga zadirkivala zbog često naprednog i njima nerazumljivog rječnika koji je koristio. U sklopu psihološke procjene ispostavilo se da je Marko darovito dijete, izraženog intelektualnog kapaciteta, čiji je rezultat na IQ testovima spadao u kategoriju iznimno nadarenih (manje od 1 na 1000 djece postizalo je takav rezultat).

Važno je imati na umu da će često dijete biti darovito u jednom segmentu (npr. bit će izvanredno u likovnom izražavanju), ali neće pokazivati darovitost u drugim segmentima (npr. u verbalnom ili matematičkom dijelu)

Iz ovog primjera vidimo da se s darovitošću često mogu javljati izazovi u socijalnim odnosima, stoga je važno moći prepoznati potencijalno darovito dijete kako bi se njegov ili njezin potencijal mogao neometano razvijati. Ipak, kako je vidljivo iz primjera, često je bez psihološke obrade teško sa sigurnošću tvrditi spada li dijete u kategoriju darovitog.

Štoviše, ponekad je jako teško prepoznati darovito dijete i stoga što ono ne mora pokazivati “tipične” rane znakove darovitosti, poput, npr. ranog ovladavanja jezikom. Poznata je činjenica da Einstein nije govorio do svoje treće godine, a u školi nije briljirao, te je često iz nje bježao. Njegov raspon ocjena iz matematike i fizike kretao se od nedovoljnog do izvrsnog. Ipak, postao je jedan od najpoznatijih teorijskih fizičara svih vremena.

Kako prepoznati darovito dijete?

Premda je svako dijete individua za sebe, pa se i potencijalna darovitost može manifestirati na različite načine, David Palmer, psiholog i autor brojnih knjiga o darovitosti, nabraja neke  karakteristike koje se često javljaju kod darovite djece:

1. Jezični razvoj

Napredan jezični razvoj kod darovitog djeteta ponekad se može manifestirati na neki od sljedećih načina:
– ranije od vršnjaka razvija vokabular i lako usvaja nove riječi
– ranije se od vršnjaka izražava u punim rečenicama gramatički ispravno
– rano uči čitati (ukoliko ima priliku i uz malo poduke)
– ranije od vršnjaka posjeduje kapacitet sudjelovanja u razgovoru odraslih i razumije česte dvoznačnosti i ironiju kojom se odrasli koriste.

>>Ako vaše dijete progovori kasnije, možda ste rodili novog Einsteina. Znamo, dakako, tko je Albert Einstein, ali ne znamo da je i on kao budući genijalac progovorio kasnije, pa je tako po njemu nazvan Einsteinov sindrom.<<

2. Spoznajne mogućnosti

Darovita djeca poput spužve upijaju nove informacije i ideje iz svoje okoline, bez pretjeranog napora uče, shvaćaju i povezuju. Ona često:
– veliku pažnju posvećuju nekoj tematici (npr. zanimaju ih dinosauri, kukci, vulkani, povijest, svemir, mitologija) i samostalno istražuju o tim područjima
– postavljaju pitanja i mogu jezgrovito sagledavati neki problem
– imaju svoju metodu učenja i rješavanja problema, koja se često kosi s tradicionalnim metodama učenja
– kreativno razmišljaju često povezujući naoko nepovezane stvari te na taj način kreativno rješavaju problem

3. Emocije i ponašanje

Darovita djeca često su suosjećajna i osjetljivija od svojih vršnjaka. Stoga mogu pokazivati:
– osjetljivost na nepravdu, empatiju prema djeci i odraslima
– potrebu za povremenim osamljivanjem i razmišljanjem, maštanjem, čitanjem i crtanjem
– veliku energičnost (nema dovoljno sati u danu za sve što ih zanima, stoga često mogu brzo pričati, brzo se kretati i sl.)
– kvalitete vođe, zbog svojih velikih kapaciteta i suosjećanja s drugima

Darovita djeca nisu darovita baš u svemu

Zaključno, važno je imati na umu da će dijete često biti darovito u jednom segmentu (npr. bit će izvanredno u likovnom izražavanju), ali neće pokazivati darovitost u drugim segmentima (npr. u verbalnom ili matematičkom dijelu). Također, ponekad dijete može i potiskivati svoju darovitost u nekom području kako bi se uklopilo u socijalno okruženje. Ili može, primjerice, pokazivati neke karakteristike perfekcionizma, koje će ga usporavati u rješavanju zadataka (jer će željeti aktivnost dovesti do savršenstva). Možda će testove u školi rješavati na svoj način, čime neće zadovoljiti kriterije okoline.

Iz ovih primjera vidimo kako darovitoj djeci uistinu treba pristupiti individualno. Testovi koji mjere kognitivne sposobnosti samo su jedan dio slagalice koji treba uzeti u obzir prilikom procjene darovitosti, a od velike su važnosti podrška i razumijevanje okoline.