Oslobodite srce: Kako zauzdati bijes i sačuvati zdravlje

Ljudi koji su kronično ljuti imaju više nego dvostruku vjerojatnost za srčani udar od mirnih, hladnokrvnih osoba. Vjerovanje da je zdravo “dati si oduška” više ne vrijedi. Ispitivanja su pokazala da provala gnjeva povećava bijes i produljuje ljutnju kao što mijeh raspiruje vatru.

Još više zabrinjava to što iskaljivana ljutnja negativno utječe na zdravlje i pojačava rizike od srčanih bolesti do moguće pojave raka. Nažalost, ljudi koji zatomljuju bijes doživljavaju iste fizičke reakcije kao i oni koji ga izražavaju – napetost mišića, povišeni krvni tlak i slično. Stoga ne iznenađuje da su najosjetljiviji ljudi s neprijateljskim osobinama koji se stalno ljute, bez obzira na to izražavaju li to ili ne. Ljudi koji su kronično ljuti imaju više nego dvostruku vjerojatnost za srčani udar od mirnih, hladnokrvnih osoba. U jednom je istraživanju utvrđeno da izrazito ljute žene imaju četiri puta veću vjerojatnost za povećanu koncentraciju kolesterola u krvi te za prekomjernu tjelesnu težinu od mirnijih pripadnica nježnijeg spola.

Posljedice hormona stresa

Ljudi tog tipa osobnosti češće obolijevaju i od drugih bolesti, skloni su i više jesti, pušiti i piti, a kod njih je u trenutku bijesa i jača reakcija “napadni ili bježi” nego kod ostalih. Ljutnja potiče lučenje hormona stresa koji uzrokuje ubrzanje srčanog ritma i povišen krvni tlak. Prekomjerna količina tih hormona može oštetiti krvne žile i srce, suziti krvne žile te ih začepiti zbog pomicanja naslaga na njihovoj stijenci, a u konačnici i izazvati srčani infarkt. Ti hormoni mogu kompromitirati i obrambeni sustav koji je od velike pomoći u borbi protiv infekcija, zloćudnih tumora i drugih bolesti.

>>Preljub je kršenje obećanja o vjernosti svom partneru. On ne mora nužno označavati prijevaru samo u braku, on se događa i u vezama, gdje se nismo zakonski, već riječju obvezali na zajedništvo. Može li se nevjera oprostiti ili je to definitivni kraj jednog odnosa doznajte ovdje<<

Oko 20% nas ima ljutitu osobnost, 20% je ležerno, a ostatak je negdje u sredini. Kronično ljute osobe imaju neke zajedničke karakteristike – negativni osjećaji, agresivnost i cinizam, općenito nepovjerenje prema drugim ljudima i njihovim motivima. Nažalost, nitko ne može točno reći u kojem trenutku ljutnja postaje opasna. No ako je loše razbjesniti se, a potiho u sebi kipjeti nije bolje, što je onda zdrava alternativa? Upravljati svojim emocijama – niti ih zakopati, niti im dati oduška. Postoje organizirani programi treninga kako postupati s ljutnjom. Klasični postupak tijekom ljutnje je uzmaknuti, odbrojiti do deset ili otići u šetnju. To čovjeku omogućuje nekoliko minuta za smirenje i ponovno stjecanje uvida u neposredni razvoj situacije.

Oslobodite srce i preselite ljutnju u mozak

Međutim, neke tehnike omogućuju da se ljutnja “preseli” iz srca u glavu – s emotivne razine na intelektualnu. Navest ćemo nekoliko načina kako biste to mogli učiniti.

Preispitajte sebe – Kad god ste ljuti, stručnjaci preporučuju da si postavite četiri pitanja: “Je li to nešto važno?”, “Je li moja ljutnja odgovarajuća?”, “Može li se situacija promijeniti?” i “Je li vrijedno poduzimanja akcije?”. Takva procjena pomaže ljutnju pretvoriti u racionalno razmišljanje i tada je ona pod vašom kontrolom.

Razmotrite svoje opcije – Nađe li se čovjek u situaciji koja ga razljuti, preporučuje se da odvaže alternative i njihove posljedice (“Kako će reagirati druga osoba ako zatražim da me sasluša?”, “Trebam li pitati prijatelja kako bi on reagirao u toj situaciji?” i slično). Razmišljanje o takvim ili sličnim pitanjima smiruje odvlačeći pažnju s ljutnje te čovjeku daje novu perspektivu, novi izlaz.

Bilježite – Proces zapisivanja prisiljava čovjeka da organizira svoje misli, da jasno razmišlja, da upotrijebi glavu umjesto da je “izgubi”.

>>Osjećaje ne možemo uvijek kontrolirati, no zato se neka pravila komunikacije mogu naučiti i usvojiti. Kliknite, naučite kako razgovarati s partnerom i okončajte krizu<<

Napravite analizu “troška i koristi” – Dobro je pitati se hoće li vam ljutnja donijeti bilo kakvu korist. Čovjek može pustiti da ljutnja jednostavno prođe, što nije isto kao kad je priguši. Uputno je napraviti inteligentan izbor kako se ponašati.

Joga i meditacija mogu pomoći

Nije uvijek u pitanju napad na osobnost onoga tko se ljuti. Ljutiti ljudi imaju sklonost sumnjati u tuđe motive. Mnoge stvari koje nas ljute kod drugih kao što su sporost, grubost, neuljudnost ili bezobzirnost nemaju nikakve osobne veze s nama. Držeći to stalno na umu čovjek može pretvoriti ljutnju u neutralnost ili čak u uživljavanje u probleme drugih (empatija).

Ako je ljutnja svakodnevni pratitelj čovjeka (ako se javlja pri svakom čekanju u nekom redu u banci, pošti ili trgovini ili pri svakom čitanju burzovnog izvještaja), možda je vrijeme da osoba potraži stručnu pomoć psihoterapeuta. On je može podučiti različitim metodama opuštanja poput joge, meditacije, vježbi dubokog disanja, promatranja provocirajućih situacija u mirnijem svjetlu i drugih