Prespavajte nesanicu: pronađite uzrok manjka sna i spriječite posljedice

Nesanica je poremećaj spavanja koji znatno umanjuje kvalitetu života. Tijekom života svaka osoba doživi poremećaj spavanja. Osoba ne može zaspati, spava u polusnu, često se budi tijekom noći ili se budi nakon svega nekoliko sati spavanja, odnosno prerano ujutro.

Ovakvi kratkotrajni poremećaji spavanja uzrokovani su najčešće emocionalnim stresovima zbog prevelike sreće, tuge, straha, odnosno proživljavanja nekih intenzivnih životnih situacija i na svjesnoj i na podsvjesnoj razini. Mnogo je i drugih uzroka nesanice: buka, promjena mjesta spavanja, tegobe kao što su žgaravica ili prehlada, uzimanje nekih lijekova, općenito loša ”higijena sna”.

Prolazna i kronična nesanica

Nesanice su češće u starijoj dobi i kod žena, češće u postmenopauzi. No, to su povremene, kratkotrajne i prolazne nesanice, koje prestaju uklanjanjem uzroka, dok su s medicinskog stanovišta problem kronične nesanice.

Kronična nesanica također može utjecati i na veću mogućnost nastanka drugih bolesti kao što su depresija, povišeni krvni tlak, pretilost i dijabetes

Nesanica i općenito nekvalitetno spavanje utječu na: umanjenje učinkovitosti u svakodnevnom životu, narušavanje kvalitete života, kod radnog stanovništva umanjenje radnog učinka, kod starijih osoba je povezana s većom pojavnošću nezgoda i padova. Za postavljanje dijagnoze kronične nesanice koja tada više nije samo simptom, već poremećaj koji treba liječiti, postoji nekoliko kriterija:

• teško uspavljivanje ili zadržavanje sna,
• spavanje tijekom kojeg se organizam ne odmara,
• negativni utjecaj na dnevne aktivnosti (umor, narušavanje raspoloženja, narušavanje međuljudskih odnosa, neučinkovitost u izvršavanju zadataka) i
• trajanje više od tri dana u tjednu i dulje od tri mjeseca, a sve pod uvjetom da postoje odgovarajući uvjeti za spavanje.

Uzrok kronične nesanice može biti neka druga postojeća bolest, kao što su psihijatrijske bolesti, srčanožilne bolesti, bolesti dišnog sustava ili kronična bol, iako često uzrok može ostati neprepoznat. Kronična nesanica također može utjecati i na veću mogućnost nastanka drugih bolesti kao što su depresija, povišeni krvni tlak, pretilost i dijabetes.

Liječenje nesanice

Svako liječenje nesanice počinje uspostavljanjem dobrog režima spavanja koji se naziva higijena spavanja, a koja podrazumijeva prvenstveno promjene i prilagodbu životnih navika.

• Tijekom dana treba provoditi neku redovitu fizičku aktivnost i izbjegavati drijemanje.
• Na spavanje treba poći uvijek u isto vrijeme i buditi se u isto vrijeme, pa čak i u neradne dane.
• Prije spavanja ne treba provoditi razbuđujuće aktivnosti: raditi teške poslove, gledati ili čitati napetu ili agresivnu tematiku te konzumirati hranu, alkohol, cigarete i kavu. Istina, alkohol može ubrzati samo uspavljivanje, međutim san je plitak, površan i vrlo često se osoba probudi nakon kraćeg vremena spavanja ili je san vrlo nekvalitetan te se alkohol nikako ne preporučuje.
• Prostorija za spavanje treba biti dobro prozračena, hladnija, tamna
• Prije spavanja se može relaksirati toplom kupkom, slušanjem lagane glazbe ili čitanjem laganog štiva.

Psihološka pomoć za bolji san

Psihološka pomoć, odnosno kognitivno bihevioralne metode kojima se utječe na misli, ponašanje i emocije, mogu mnogo pomoći posebno kod osoba kod kojih ne postoji ili nije ustanovljen uzrok nesanice.

Cilj ovih tehnika koje podučavaju psihoterapeuti (psiholozi i drugi stručnjaci) jest naučiti osobu relaksaciji, odnosno kako odagnati negativne misli i osjećaje prvenstveno povezane s nesanicom. Vjerojatno je svaka osoba iskusila uzrujanost koja se javlja kad ne može zaspati. Nakon nekog vremena pokušaja uspavljivanja javlja se uzrujanost koja dodatno potiče nesanicu i stvara se jedan zatvoreni krug.

Dobra relaksacija, koja uključuje pozitivna razmišljanja ili zamišljanje ugodnih i lijepih slika vodi bržem uspavljivanju. Ujedno, konstruktivnim razgovorom s psihoterapeutom može se i pronaći uzrok neke unutarnje, možda nesvjesne, tjeskobe koja je uzrok nesanice.

>>Svakodnevna preopterećenost naših osjetila različitim dnevnim događajima, ali i stres i nervoza, mogu uzrokovati nemiran ili isprekidan san te probleme s usnivanjem. Škrinjica ljekovitog bilja skriva biljne preparate koji ne izazivaju ovisnost i sigurni su za dulju primjenu.<<

Umirujuća valerijana i manje poznati hmelj

Preporuka narodne medicine uključuje topli čaj od kamilice ili matičnjaka ili toplo mlijeko s medom neposredno pred odlazak na počinak. No postoje i pravi biljni lijekovi za liječenje nesanice i nabavljaju se bez liječničkog recepta, a namijenjeni su lakšim i povremenim nesanicama, ne uzrokuju navikavanje niti mamurnost tijekom sljedećeg dana.

Od biljaka s učinkom na uspavljivanje i spavanje svakako je najpoznatiji korijen odoljena ili valerijane. Neopravdano, nešto se rjeđe koriste hmelj i pasiflora, koji također imaju povoljan učinak na veću kvalitetu sna. Iako biljni preparati ne uzrokuju navikavanje, ipak je potrebno čim prije povratiti normalan ritam spavanja odnosno naviknuti organizam na uspavljivanje i spavanje bez pomoći.

Postoje i pravi biljni lijekovi za liječenje nesanice i nabavljaju se bez liječničkog recepta, a namijenjeni su lakšim i povremenim nesanicama, ne uzrokuju navikavanje niti mamurnost

Sintetski lijekovi

Sintetske lijekove, koje stručno zovemo hipnotici, propisuje isključivo liječnik, a kliničke smjernice kazuju da se trebaju primjenjivati ograničeno i što kraće vrijeme. Samo ovako ograničenom i dobro kontroliranom primjenom hipnotici mogu biti vrlo korisni lijekovi uz istodobno najmanju mogućnost nastanka nuspojava.

U lijekove za spavanje ubrajaju se dobro poznati lijekovi iz skupine benzodiazepina, koji se koriste i za smirenje, kao što su diazepam, lorazepam i nitrazepam. Koriste se i nebenzodiazepinski hipnotici kao što je npr. zolpidem, dok se kod teških oblika nesanica mogu kombinirati neki antidepresivi.

No, svi ovi lijekovi bez obzira na dojam koji ostavljaju kod pacijenta ipak ne potiču prirodan niti sasvim kvalitetan san. Osim toga, mogu izazvati pospanost ili mamurluk nakon buđenja, određenu smetenost tijekom dana, a nakon duljeg vremena primjene izazivaju navikavanje, pa postaju nedjelotvorni, odnosno potrebne su njihove veće doze za jednaki učinak. Pored smanjene učinkovitosti izazivaju i povratni efekt još teže nesnice kad ih se prestane uzimati.

Opravdano ili ne?

Vodilo se mnogo polemika među stručnjacima upravo o prekomjernom i neopravdanom propisivanju hipnotika kod starijih ljudi koji vrlo često uzimaju lijekove za spavanje praktički doživotno. Smatra se da je ovakva praksa kod najvećeg broja pacijenata posve neopravdana i neutemeljena na znanstvenim dokazima te nikako nije na korist pacijenta već je više način lakšeg rješavanja, odnosno zaobilaženja problema.