Jesenska depresija: Da, postoji, ali može se izbjeći bez puno napora

Promjena godišnjih doba, posebno prelazak iz toplih, sunčanih dana u maglovitu i hladnu jesen ponekad zna biti teška, posebno ljudima koji pate od takozvanog sezonskog afektivnog poremećaja (eng. Seasonal Affective Disorder, SAD), a čija je učestalost veća što je država udaljenija od ekvatora.

Taj je poremećaj prvi opisao 1984. godine američki psihijatar Norman Rosenthal. Naime, znanstvenici su otkrili da dnevna svjetlost snažno utječe na naš cirkadijalni ritam te na proizvodnju nekih hormona, posebno melatonina, odgovornog za uredan san, i serotonina, poznatog “hormona sreće” koji je povezan s raspoloženjem. Stoga se čini posve razumljivim da sivilo donekle utječe na stanje duha, iako uobičajeno ne narušava pretjerano svakodnevicu niti nas sprečava u obavljanju aktivnosti. No procjenjuje se da kod otprilike dva do tri posto odraslih Europljana takav jesenski blues poprima razmjere pravog psihijatrijskog poremećaja poznatog i kao sezonski afektivni poremećaj.

Dobro društvo uvijek je dobrodošlo – ponekad je najbolji prijatelj bolji i od najboljeg psihoterapeuta, bez obzira na to hoće li vas samo poslušati, zagrliti u tišini, nasmijati ili vam dati i koristan savjet na temelju toga što vas odlično poznaje

Ne, niste “ludi”

Često se prvi simptomi javljaju već u drugoj polovici rujna, stanje se znatno pogoršava u siječnju i veljači, da bi oporavak uslijedio dolaskom proljeća. Riječ je o teškim simptomima depresije kao što su neprestano loše raspoloženje, gubitak interesa, odnosno zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima, manjak energije, nesanica, pretjerivanje u jelu (ili gladovanje) te osjećaji krivnje ili očaja. Da bi se sa sigurnošću postavila dijagnoza, pojavnost simptoma depresije mora odgovarati izmjeni godišnjih doba te se ponavljati barem dvije uzastopne godine. Zanimljivo je da su žene čak šest puta izloženije riziku razvoja sezonskog afektivnog poremećaja od muškaraca.

Kod nas, nažalost, još postoji snažan otpor prema odlasku psihijatru, pa čak i traženju stručnog savjeta psihoterapeuta ili barem liječnika obiteljske medicine zbog straha od “ludosti”, a posebno biljega okoline. Teško nam je čak i samima sebi priznati da nam jesen donosi duboku tugu, to “nije normalno”, zar ne? Međutim, i tako nešto “nenormalno” može biti itekako normalno, utemeljeno na znanstvenim dokazima, a rješenje postoji. Ako su vam simptomi depresije teški, ne ustručavajte se bez odgode potražiti stručnu pomoć. No ako vam jesen donosi samo umjerenu tugaljivost, tada bi vam moglo pomoći nekoliko jednostavnih savjeta.

Snaga zagrljaja

Briga o sebi, svojim navikama i odnosima s drugima mogla bi biti dobar početak u popravljanju lošeg raspoloženja. Možete krenuti od stare poslovice: “U zdravom tijelu, zdrav duh.” Poklonite li svom tijelu pažnju, mogli biste ubrzo osjetiti znatno olakšanje – zdrava i kvalitetna prehrana te fizička aktivnost u kojoj ćete uživati, svakako se preporučuju te dokazano utječu i na raspoloženje. Izaberite onu fizičku aktivnost koja će vam goditi te biti u skladu s vašim zdravstvenim stanjem i kondicijom. Šetnje prirodom posebno su blagotvorne, posebno u jesen kada su krošnje obojene toplim crvenim, smeđim i žutim pastelnim tonovima, a zrak je svjež i miriše na vlažnu zemlju. Možda biste mogli poći i u berbu kestena pa nakon povratka kući od njih pripremiti ukusan, zdrav obrok i tako spojiti ugodno s korisnim.

>>Svatko se ponekad osjeća tužno ili nesretno, usamljeno ili iscrpljeno. No, važno je prepoznati simptome koji upućuju na depresiju.<<

Dobro društvo uvijek je dobrodošlo – ponekad je najbolji prijatelj bolji i od najboljeg psihoterapeuta, bez obzira na to hoće li vas samo poslušati, zagrliti u tišini, nasmijati ili vam dati i koristan savjet na temelju toga što vas odlično poznaje. Živimo u vremenu u kojem se kontakti u velikoj mjeri svode na poruke na ekranima. Iako je i to dio našeg društvenog života, ipak ne može zamijeniti snagu susreta uživo, a posebno ne može zamijeniti dodir koji vam je možda u ovom trenu najpotrebniji – zagrliti dragu osobu i dobro se isplakati itekako može biti ljekovito.

Svjetlost i smijeh protiv depresije

Općenito, svakodnevno se nastojte što više okružiti ljudima u čijem se društvu osjećate ugodno i s kojima volite razgovarati jer će vam to pomoći da skrenete misli s neželjenog kolosijeka. Naviknite se svakodnevno raditi na podizanju svoga raspoloženja – priuštite si tople kupke, izlete, hranu u kojoj iskreno uživate (a ne koju jedete “zbog živaca” i koja jede vas), pogledajte dobar film, pročitajte dobru knjigu, pustite glazbu koju volite, igrajte se s djecom u hrpama lišća, otiđite u kazalište…

I nemojte zaboraviti da je uzrok vaših problema manjak svjetla. Imate li mogućnosti, svakako se preporučuje terapija svjetlom koja se provodi posebnim rasvjetnim tijelima koja se mogu nabaviti i za upotrebu kod kuće. Iskoristite svaki sunčani dan za boravak na otvorenome ili barem prošetajte do posla. Iako se struja štedi, u sobi u kojoj boravite ne morate baš neprestano imati ugašeno svjetlo – radi boljeg raspoloženja barem upalite svjetlo kad je jako oblačno, kad se sunce približi zapadu ili kad vas pritisne tjeskoba.

Nastojte održavati urednu higijenu sna koliko god je to moguće – odlaziti na počinak i buditi se otprilike u isto vrijeme, a ako vas muči nesanica, svakako potražite savjet liječnika. Iznimno je važno osigurati tijelu odmor. I smijte se što više – čitajte i slušajte viceve, pogledajte dobru komediju ili pročitajte duhovitu knjigu. Smijeh je odličan lijek.