„Probiotici duhovi“: znate li što su paraprobiotici i kako mogu pomoći našem zdravlju?

U svrhu očuvanja zdravlja i ravnoteže crijevne mikrobiote, nužno je i bitno primjenjivati probiotike u obliku dodataka prehrani ili konzumacijom probiotičke hrane, primjerice jogurta, kefira, kiselog kupusa, kimchija, kombuche i ukiseljenih krastavaca.

U novije vrijeme često se spominje i potreba za implementacijom tzv. paraprobiotika u kontekst brige o mikrobioti.

Što su paraprobiotici?

Neživući probiotici nazivaju se brojnim imenima, primjerice „probiotici duhovi“ ili  „inaktivirani probiotici“. Najnoviji naziv, prvi put spomenut 2011., je paraprobiotik.

Paraprobiotici se odnose na inaktivirane (nežive) stanice mikroba i njihove stanične dijelove koji doprinose zdravlju konzumenta.

Tek desetak vrsta bakterija primjenjuje se kao paraprobiotik. Riječ je o Bifidobacterium lactis Bb12, Bifidobacterium longum, Lactobacillus gasseri OLL2716, Saccharomyces cerevisiae, Lactobacillus brevis SBC8803 te Lactobacillus delbrueckii, podvrsta bulgaricus OLL1073R-1. Uglavnom se primjenjuju oralno, rjeđe topikalno.

Paraprobiotici se dobivaju iz probiotika djelovanjem topline, izlaganjem povišenom tlaku, sonikacijom te radioaktivnim ili ultraljubičastim zračenjem.

Učinci paraprobiotika

Smatra se da paraprobiotici mogu biti jednako učinkoviti kao i sami probiotici. Dosadašnja istraživanja pokazala su da paraprobiotici djeluju povoljno na organizam putem više mehanizama. Jedan od njih je modulacija imunosnog sustava, a drugi povećana adhezija na stanice crijeva, što dovodi do inhibicije patogena. Osim toga, paraprobiotici, iako su mrtve stanice, luče metabolite koji doprinose homeostazi.

Metaboliti koje paraprobiotici donose jesu proteini, peptidi, polisaharidi (u koje ubrajamo i beta glukane), fragmenti DNA koji potječu od bakterija roda Lactobacillus i lipoteikoična kiselina koja stimulira imunosni sustav te sprječava prevelik odgovor monocita.

Unatoč otkrivenim mehanizmima, brojni detalji oko istih te međudjelovanja s gastrointestinalnim, respiratornim i drugim sustavima tek trebaju biti rasvijetljeni. Za razliku od mehanizama probiotika, mehanizmi djelovanja paraprobiotika lakše se mogu pretpostaviti.

Prednosti paraprobiotika

Prednost paraprobiotika prvenstveno se nalazi u činjenici da ga mogu koristiti sve populacije, što ne možemo reći za probiotike. Primjerice, probiotike u svoj organizam ne smiju unositi imunokompromitirani pacijenti, pacijenti s oštećenom crijevnom barijerom, sepsom te prerano rođena djeca.

Dodatak paraprobiotika hrani omogućuje brojne druge prednosti, poput smanjene ili nikakve interakcije s drugim komponentama prehrambenih proizvoda što omogućuje dulji rok trajanja; povećane mogućnosti prerađivanja hrane s obzirom na to da su paraprobiotici otporni na termičku obradu hrane te jednostavni uvjeti pohrane i transporta. Štoviše, paraprobiotici ne mogu prenijeti gene za rezistenciju na antibiotike.

Budući da je riječ o neživom obliku, ne postoji umnožavanje broja bakterija, što omogućuje primjenu paraprobiotika u strogo određenoj, željenoj količini kojom se postiže uspješniji, precizniji i reproducibilan terapijski učinak.

Nameće se zaključak da imaju učinak probiotika, no nemaju nuspojave koje imaju probiotici.

Unaprjeđenje zdravlja

Paraprobiotici se mogu koristiti u terapiji dijareje, kolitisa, alkoholom uzrokovane bolesti jetre, respiratornih bolesti, intestinalnih lezija, visceralne boli i upale te u modulaciji imunosnog sustava, crijevne mikrobiote te bakterijske translokacije. Čak je dokazano da reduciraju intoleranciju laktoze, karijese i starenje.

Stoga se može reći da paraprobiotici djeluju antiupalno, imunomodulatorno, antiproliferativno (sprečavaju širenje stanica raka) i antioksidativno.

Paraprobiotici vs. postbiotici

Ponekad se pojam paraprobiotika poistovjećuje s pojmom postbiotika, no to nisu sinonimi. Za razliku od prethodno objašnjenog pojma paraprobiotika, postbiotici obuhvaćaju striktno metabolite, tekuće faktore i tzv. cell-free supernatant (CFS). CFS je tekućina koja sadrži metabolite nastale mikrobnim rastom i zaostale nutrijente koji potječu iz korištenog hranjivog medija.

Jednostavnije, postbiotici obuhvaćaju ono što nastaje tijekom in vitro umnažanja bakterija koje se kasnije koriste kao probiotici.

Izvor: Recipe-CPSA.com