Žgaravica: možemo li je i kako spriječiti ili ublažiti?

Žgaravica je osjećaj pečenja ili žarenja visoko u epigastriju (žličici) ili iza prsne kosti koji se ponekad širi do ždrijela. Simptom je poremećaja ili bolesti probavnog sustava, neodgovarajućeg načina života i prehrane. Obično se javlja unutar jednog sata od obilnijeg obroka.

Tegobe su češće povremene, dok svakodnevne tegobe ima manji broj ljudi. Nastaje zbog povrata (refluksa) želučanog sadržaja u jednjak kod antirefluksne barijere (ventil koji propušta hranu u želudac i sprečava povratak u jednjak). Barijera može biti prirođeno lošija ili oslabljena različitim, kroz život stečenim stanjima koja pogoduju kroničnom oštećenju.

GERB i ostale bolesti probavnog sustava

Simptomi refluksne bolesti jednjaka (GERB) mogu se podijeliti na tipične i netipične. U tipične ubrajamo žgaravicu, osjećaj povrata gorke, kisele ili slane tekućine u usta, podrigivanje, žarenje ili pečenje u ustima. Žgaravicu ima preko 75% ljudi, a javlja se i u drugim bolestima probavnog sustava (gastritis, ulkus, žučni kamenci, karcinomi).

GERB je jasno povezan s oštećenjima sluznice jednjaka, suženjima i ožiljcima, nekim vrstama karcinoma jednjaka. Pri tome težina bolesti ne ovisi o jačini simptoma. Izrazito je važno na vrijeme prepoznati alarmantne simptome koji mogu pratiti GERB. Bolno i otežano gutanje, gubitak tjelesne težine, anemija, krvarenje iz gastrointestinalnog trakta (u vidu povraćanja svježe krvi na usta ili crne stolice nakon što krv prođe kroz probavni sustav) zahtijevaju hitnu dijagnostičku obradu.

Atipični simptomi su kronični kašalj, osjećaj da nešto stoji u grlu i potreba stalnog pročišćavanja grla, promuklost, nadraženost i crvenilo ždrijela bez infektivne etiologije, opstrukcija i suženje bronha.

Žgaravicu je ponekad teško razlučiti od boli koja nastaje kao posljedica ishemije srčanog mišića i koronarne bolesti. Bol se također manifestira žarenjem ili pečenjem ispod prsne kosti i širi prema grlu, u leđa ili ruke, tipično u fizičkom naporu, ali ne nužno uvijek. Pri tome je važno saznati pod kojim okolnostima se javlja, a svaka sumnja na ishemičnu bol zahtjeva hitno javljanje liječniku.

Različiti „krivci“ za žgaravicu

Različiti čimbenici mogu izazvati povećano vraćanje želučanog sadržaja u jednjak:

• pojačano lučenje želučane kiseline nakon masnog i prženog jela, slatkiša, jakih začina, alkoholnih i gaziranih pića
• obilni obroci, brzo gutanje i loše sažvakana hrana, ležanje odmah nakon obroka
• opuštenost mišića zatvarača ulaza u jednjak izazvana crnom kavom ili čajem, gaziranim i alkoholnim pićima, nikotinom
• povišeni tlak u trbušnoj šupljini zbog prekomjerne tjelesne težine, tijesne odjeće, u trudnoći
• žgaravicu mogu provocirati i lijekovi kao što su nesteroidni analgetici, neki lijekovi za povišeni tlak, nitriti u liječenju koronarne bolesti, lijekovi za kronični bronhitis i osteoporozu
• bolesti koje uzrokuju produženo pražnjenje želuca također pogoduju refluksu u jednjak: šećerna bolest, čir, suženja i karcinomi želuca.

Promjena životnih navika i prehrane

Žgaravicu treba pokušati spriječiti promjenom životnih navika i prehrane. Na nama je da pokušamo regulirati tjelesnu težinu i da uvedemo više manjih obroka kroz dan. Preporučuje se jesti polako, u opuštenoj atmosferi i dobro sažvakati svaki zalogaj čime se potiče lučenje sline.

Pokušajte prekinuti s pušenjem, a s ciljem obuzdavanja žgaravice trebalo bi izbaciti i alkoholna pića, kavu te gazirano. Nekoliko sati prije spavanja nemojte jesti te spavajte s podignutim uzglavljem.

U slučaju da se jave alarmantni simptomi, hitno se javite liječniku te ga nemojte zaboraviti informirati o uzimanju lijekova dostupnih bez recepta. Općenito mu se ne ustručavajte javiti za savjet muči li vas žgaravica. Ovisno o potrebi dijagnostičke obrade i liječenju, uvest će se farmakološki pripravci po preporuci liječnika, od lako dostupnih antacida koji kratkotrajno neutraliziraju kiselinu, do blokatora lučenja kiseline.