Što je crijevna mikrobiota?

Ljudsko tijelo sadrži na stotine tisuća bakterija, i to uglavnom na koži i sluznicama. I ne, one nisu opasne, dapače, štite nas od drugih mnogo opasnijih bakterija koje mogu izazvati infekcije raznih dijelova tijela, pa i dospjeti u krv izazivajući sepsu. Bakterije koje normalno nastanjuju naše sluznice i kožu zovemo „dobre“ dok su one koje izazivaju bolesti patogene.

Što je mikrobiota?

Kad govorimo o bakterijama koje normalno obitavaju na i u ljudskom organizmu onda govorimo o mikrobioti. To je relativno nov naziv koji se sve češće koristi. No kad govorimo o mikrobioti, onda prije svega mislimo na mikrobiotu crijeva i kože. Koliko je mikrobiota važna, govori i činjenica o sve većem broju međunarodnih svjetskih kongresa posvećenih upravo ovoj temi te postojanju međunarodne organizacije koja se bavi proučavanjem mikrobiote.

Već samim činom rođenja, osobito vaginalnim porodom, dolazi do naseljavanja našeg organizma bakterijama koje nas tijekom života štite. Djeci rođenoj carskim rezom potrebno je dulje vrijeme za njihovo naseljavanje. Djeca koja su dojena brže razvijaju mikrobiotu jer iz majčina mlijeka dobivaju prebiotike.

Kakva je uloga mikrobiote?

Krenut ćemo od mikrobiote crijeva. U crijevima se nalazi nekoliko vrsta bakterija koje pomažu u probavi hrane, ali i ulasku nekih vitamina u organizam, kao što su to K vitamin te vitamini skupine B. Crijevna mikrobiota pomaže u sazrijevanju crijeva kod djece, otežava ulazak patogenih bakterija u tijelo, kontrolira količinu plinova u crijevima te dovodi do razgradnje i ulaska nekih lijekova u organizam.

Do poremećaja crijevne mikrobiote dolazi iz niza razloga, ali najčešći je uporaba antibiotika. Stoga, svaki put kad pomislite da trebate otići liječniku jer „morate“ dobiti antibiotik, dobro razmislite. Pored toga što možete pridonijeti rezistenciji bakterija (otpornost bakterija na djelovanje antibiotika), antibiotik dovodi do poremećaja crijevne mikrobiote. Razlog tomu je što antibiotik ne razlikuje „dobre“ i „loše“ bakterije nego podjednako uništava i jedne i druge.

Poremećaji crijevne mikrobiote

Smatra se da poremećena crijevna mikrobiota dovodi do niza vrlo neugodnih i teških bolesti crijeva od ulceroznog kolitisa, Chronove bolesti do karcinoma debelog crijeva. Poremećaj dovodi i do iritabilnog kolona (osjećaj nelagode u trbuhu, pojava vjetrova, grčeva, proljeva, a stolica nekada sadrži sluz te vrlo rijetko i krv).

Znanstvenici iz Oregona došli su do spoznaje da poremećaj crijevne mikrobiote može dovesti do pojave dijabetesa melitusa tip II te metaboličkog sindroma. Neki znanstvenici povezuju i autizam s poremećajem crijevne mikrobiote.

Kad jednom dođe do poremećaja crijevne mikrobiote, potrebno je dosta truda i strpljenja da se ona obnovi. Na sreću, na tržištu postoji niz probiotika koji pomažu u njezinoj obnovi.

Koji probiotik odabrati?

U odabiru probiotika najbolje je da se oslonite na svog farmaceuta u ljekarni, jer su oni izvrsno educirani o uporabi probiotika. Probiotici ne mogu zamijeniti mikrobiotu vašeg crijeva, ali joj pomažu da se oporavi te do oporavka preuzimaju njenu funkciju. I da stvar ne bude jednostavna, postoje i prebiotici, tvari koje pomažu djelovanju probiotika. Najpoznatiji je inulin i ima ga u većim količinama u pšenici, luku, češnjaku, bananama te poriluku.

Koža također ima svoju mikrobiotu.Ona je po sastavu bakterija drugačija od one koja se nalazi u crijevima. Različite bakterije su nastanjene na različitim dijelovima kože (u ovisnosti jeli koža na određenim dijelovima tijela suha ili vlažna), a vrste bakterija ovise i dobi. Ono što je bitno naglasiti jest da većina bakterija na koži djeluje zaštitnički, odnosno sprečava ulazak patogenih bakterija u organizam.

Naravno da je od izuzetne važnosti održavati higijenu, ali pretjerano kupanje, osobito agresivnim sapunima i pjenama, može dovesti do poremećaja kožne mikrobiote i pojave niza alergija. Stoga je od velike važnosti koristiti pH neutralne sapune i pjene jer one čuvaju kožnu mikrobiotu.

Kod nekih osoba ipak dobre bakterije kože mogu dovesti do infekcije, i to uglavnom kod ozljede kože i dubljeg tkiva, kod pacijenata koji koriste imunosupresive, kod pacijenata kod kojih je smanjena imunost (onih s karcinomom ili HIV-om) te kod vrlo mladih i vrlo starih osoba.