Zašto je Popaj imao urednu probavu?

Vjeruje se da špinat potječe iz stare Perzije (današnji Iran), a kao dar nepalskog kralja došao je u Kinu. U Europi, upravo je špinat najmlađi od svih biljaka. Mauri su ga u 11. stoljeću donijeli u Španjolsku. Najveći komercijalni proizvođači špinata danas su Sjedinjene Američke Države i Nizozemska.

Iako je dostupan cijele godine, sezona špinata traje od ožujka do svibnja i od rujna do listopada. U to je vrijeme najdostupniji i ima najbolji okus.

Špinat pripada u istu porodicu biljaka (Amaranthaceae Chenopodiaceae) kao repa i blitva. Znanstveni naziv špinata je Spinacia oleracea i dijeli karakteristike okusa s blitvom (slankast) i repom (gorkast). Za razliku od obrađenog, svježi špinat ima delikatnu teksturu i zelenu boju. Sirov ima blag, lagano slatkast okus koji može biti vrlo osvježavajuć u salatama, a kuhanjem okus postaje snažniji. Za salate je najbolje koristiti mladi špinat.

Sirov ima blag, lagano slatkast okus koji može biti vrlo osvježavajuć u salatama, a kuhanjem okus postaje snažniji

Bogatstvo antioksidansa

Špinat je nutritivno bogat antioksidansima poput vitamina C i A (beta-karoten), ali i mnogim fitotvarima poput flavonoida i karotenoida. Istraživanja su potvrdila prisustvo preko 10 vrsta flavonoida. Ekstrakti špinata usporavaju rast stanica raka želuca. Smanjenje upalnih procesa u probavnom traktu povezuje se s flavonoidima i karotenoidima. Neoksantin i violaksantin su epoksiksantofilni karotenoidi koji se nalaze u lišću špinata. Iako se ne mogu lako apsorbirati iz hrane poput beta-karotena ili luteina, te fitotvari doprinose regulaciji upalnih procesa, a u špinatu ih ima u velikim količinama.

Blagotvoran za krvne žile, kosti i probavu

Većina flavonoida i karotenoida iz špinata uz antiupalna ima i antioksidativna svojstva. Špinat je odličan izvor antioksidativnih nutrijenata poput vitamina C, E i A (beta-karoten) i minerala mangana, cinka i selena. Stoga ne čudi da pomaže smanjenju rizika od brojnih zdravstvenih tegoba uzrokovanih oksidativnim oštećenjima. Krvožilni sustav posebno je osjetljiv na takva oštećenja, a unos špinata povezuje se sa smanjenjem rizika od nastanka bolesti krvnih žila poput ateroskleroze i visokog krvnog tlaka.

Špinat se ubraja u namirnice najbogatije vitaminom K koji je vrlo bitan za zdravlje kostiju. Vitamin K1 u K2 sudjeluju u procesima izgradnje koštanog tkiva. Špinat je također bogat i mineralima bitnim za zdravlje kostiju poput kalcija i magnezija.

Od ostalih nutrijenata u špinatu važno je spomenuti vitamine B skupine – folat (B9), B6 i B2, minerale – kalij, fosfor i bakar, dijetalna vlakna (reguliraju probavu), omega-3 masne kiseline (antiupalna svojstva), niacin i selen.

Špinat se ubraja u namirnice najbogatije vitaminom K koji je vrlo bitan za zdravlje kostiju

Jednostavan za pripremu

Špinat je namirnica s odličnim antioksidativnim i antiupalnim svojstvima zahvaljujući udjelu standardnih nutrijenata potpomognutih specifičnim sastavom fitotvari. Može se pripremati na razne načine, od salata u kojima se jede sirov do raznih načina kuhanja. Lako je dostupan, vrlo jednostavan za pripremu i niske kalorijske vrijednosti.

Oprez!

Iako je nutritivno vrlo vrijedna namirnica, špinat krije i opasnosti. Sadrži nitrite koji sami po sebi nisu opasni za zdravlje, ali prilikom podgrijavanja termički obrađenog špinata nitrati se, uz pomoć bakterijskih enzima, pretvaraju u nitrite. U kiselom okruženju (želudac) i uz prisutnost proteina (skoro sva hrana sadrži proteine) iz nitrita nastaju nitrozamini koji se smatraju kancerogenima. Stoga je vrlo važno imati na umu da je špinat bolje pojesti hladan nego ga podgrijavati.