Za dobro zdravlje: 8 blagodati probiotika

Probiotici su prijateljske, „dobre“ bakterije koje mogu pomoći u održavanju zdrave probave te ponuditi druge dobrobiti za naše cjelokupno zdravlje. Riječ je o živim mikroorganizmima koji se mogu konzumirati putem hrane, točnije fermentiranih proizvoda, a dostupni su i u vidu dodataka prehrani.

Sve više studija pokazuje da je (ne)ravnoteža bakterija u probavnom sustavu povezana bilo s dobrim zdravljem ili s bolestima. Probiotici promiču zdravu ravnotežu crijevnih bakterija, pa tako mogu doprinijeti mršavljenju, dobrom zdravlju probavnog sustava, imunitetu i drugom.

Pregled ključnih zdravstvenih dobrobiti povezanih s probioticima donosi zdravstveni portal Healthline.

#1 Doprinose ravnoteži „dobrih“ bakterija u probavnom sustavu

Smatra se da dobrobiti probiotika za naše zdravlje proizlaze iz njihove sposobnosti da obnove prirodnu ravnotežu crijevnih bakterija. Neravnoteža znači da postoji previše „loših“, patogenih bakterija, a premalo onih „dobrih“ što može biti posljedica bolesti, uzimanja lijekova poput antibiotika, loše prehrane i drugog. Tada se mogu javiti i zdravstvene tegobe poput probavnih smetnji, alergija, problema s mentalnim zdravljem ili pak pretilosti.

Probiotici se obično nalaze u fermentiranoj hrani ili se uzimaju kao dodaci prehrani. Štoviše, čini se da su sigurni za većinu ljudi.

#2 Pomažu u sprječavanju i liječenju proljeva

Probiotici su nadaleko poznati po svojoj sposobnosti sprječavanja proljeva ili smanjenja njegove ozbiljnosti. Proljev je česta nuspojava uzimanja antibiotika zbog njihova negativnog utjecaja na ravnotežu dobrih i loših bakterija u crijevima. Nekoliko studija sugerira da je uporaba probiotika povezana sa smanjenim rizikom od proljeva povezanog s antibioticima. U jednoj su studiji istraživači otkrili da uzimanje probiotika smanjuje infekciju bakterijom Clostridium difficile za 60%.

Probiotici također mogu pomoći kod drugih oblika proljeva koji nisu povezani s antibioticima. Veliki pregled 35 studija otkrio je da određeni sojevi probiotika mogu skratiti trajanje proljeva u prosjeku za 25 sati, a smanjuju i rizik od putničkog proljeva. Učinkovitost varira ovisno o vrsti i dozi uzetog probiotika.

Sojevi kao što su Lactobacillus rhamnosus, Lactobacillus casei i kvasac Saccharomyces boulardii najčešće se povezuju sa smanjenim rizikom od proljeva.

#3 Doprinose dobrom mentalnom zdravlju

Sve veći broj studija povezuje zdravlje crijeva s raspoloženjem i mentalnim zdravljem. Studije na životinjama i ljudima otkrile su da probiotici u vidu dodataka prehrani mogu poboljšati neke poremećaje mentalnog zdravlja.

Pregledom 13 studija na ljudima utvrđeno je da dopuna prehrane sojevima Bifidobacterium i Lactobacillus tijekom razdoblja od mjesec do dva, može doprinijeti poboljšanju anksioznosti, depresije, autizma, opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP) i pamćenja.

Jedna studija pratila je 70 radnika tijekom šest tjedana. Oni koji su konzumirali 100 grama probiotičkog jogurta dnevno ili dnevno uzimali kapsulu probiotika osjetili su dobrobiti za opće zdravlje, depresiju, tjeskobu i stres.

Dobrobiti su također uočene u studiji na 40 pacijenata s depresijom. Uzimanje probiotičkih dodataka prehrani tijekom osam tjedana smanjilo je težinu depresije te razinu C-reaktivnog proteina (markera upale) i hormona poput inzulina, u usporedbi s onima koji nisu uzimali probiotike.

#4 Mogu pomoći u održavanju zdravlja srca

Probiotici mogu pomoći u održavanju zdravlja srca snižavanjem LDL („lošeg“) kolesterola i krvnog tlaka. Određene bakterije koje proizvode mliječnu kiselinu mogu smanjiti kolesterol razgradnjom žuči u crijevima. Žuč, prirodna tekućina koja se uglavnom sastoji od kolesterola, pomaže u probavi. Razgradnjom žuči, probiotici mogu spriječiti njezinu ponovnu apsorpciju u crijevima, gdje može ući u krv kao kolesterol.

#5 Moguće je da smanjuju ozbiljnost nekih ekcema

Starija istraživanja su pokazala da određeni sojevi probiotika mogu smanjiti težinu ekcema kod djece i dojenčadi, no ta se veza (između probiotika i smanjene ozbiljnosti ekcema) još uvijek istražuje.

#6 Mogu pomoći u smanjenju simptoma određenih probavnih bolesti

Određene vrste probiotika iz sojeva Bifidobacterium i Lactobacillus poboljšale su simptome kod ljudi s blagim ulceroznim kolitisom. Međutim, čini se da probiotici imaju mali učinak na simptome Crohnove bolesti.

Unatoč tome, probiotici mogu biti korisni kod drugih crijevnih poremećaja. Rana istraživanja pokazuju da bi mogli pomoći pri ublažavanju simptoma sindroma iritabilnog crijeva (SIC).

#7  Mogu pomoći u jačanju imunosnog sustava

Starija istraživanja pokazuju da je uzimanje probiotika smanjilo vjerojatnost pojave i trajanje respiratornih infekcija. Međutim, kvaliteta dokaza bila je niska. Također se je pokazalo da probiotik Lactobacillus crispatus smanjuje rizik od infekcija mokraćnog sustava kod žena za 50%.

U konačnici, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se otkrila veza između probiotika i imuniteta.

#8 Pomažu u mršavljenju

Probiotici mogu pomoći u mršavljenju kroz niz različitih mehanizama. Na primjer, neki probiotici sprječavaju apsorpciju masti iz hrane u crijevima. Masnoća se zatim izlučuje kroz stolicu umjesto da se pohranjuje u tijelu.

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razjasnila veza između probiotika i tjelesne težine.

Najbolji način da izvučete korist od probiotika

Probiotike, dakle, možemo unijeti putem prehrane ili dodataka prehrani koje je najbolje potražiti u ljekarni.

Žive probiotičke kulture često se nalaze u fermentiranim mliječnim proizvodima kao što su jogurti i mliječni napici. Fermentirana hrana poput ukiseljenog povrća, tempeha, misa, kefira, kimchija, kiselog kupusa i proizvoda od soje također može sadržavati neke bakterije mliječne kiseline.

Imajte na umu da neke probiotike može uništiti želučana kiselina prije nego uopće dospiju u crijeva, stoga potražite stručni savjet ljekarnika.

Ako želite iskusiti bilo koju od navedenih zdravstvenih dobrobiti, važno je da konzumirate odgovarajuće količine. Većina studija koje pokazuju dobrobiti koristila je doze od jedne do 100 milijardi CFU dnevno. Većina probiotičkih pripravaka sadrži otprilike 10 na devetu (=1 000 000 000) bakterija na gram, označeno kao 10 na devetu CFU/gr ili ml.

Korišten izvor: Healthline.com