Uzrok kroničnog umora mogao bi biti u crijevima?

Mialgični encefalomijelitis, poznatiji kao sindrom kroničnog umora (ME/CFS), kronična je bolest koja pogađa do 24 milijuna ljudi diljem svijeta, a za koju trenutno ne postoji specifično liječenje ili lijek. No dvije nove studije pokazuju vezu između crijevnog mikrobioma i sindroma kroničnog umora. Istraživači vjeruju da ovi rezultati mogu pomoći u razvoju novih tretmana i dijagnostičkih alata za bolest.

Za početak treba razjasniti što je mikrobiom, a što mikrobiota. Ljudsku mikrobiotu čine svi mikroorganizmi (bakterije, gljivice, virusi), koji žive u i na ljudskom tijelu, pri čemu daleko najveći dio otpada na bakterije. Pod pojmom mikrobiom podrazumijeva se cjelokupni genetski materijal tih mikroorganizama.

Posljednjih godina znanstvenici su shvatili veliku ulogu tjelesnog mikrobioma u našem cjelokupnom zdravlju. Prethodna istraživanja pokazuju da mikrobiota osobe izravno utječe na niz bolesti, uključujući celijakiju, upalnu bolest crijeva, astmu, dijabetes, bolesti srca i karcinom.

Dvije nedavno objavljene studije u stručnom časopisu Cell Host & Microbe — jedna o interakciji između crijevnog mikrobioma i domaćina, a druga o proizvodnji butirata u crijevima — pokazuju vezu između crijevnog mikrobioma i kroničnog umora.

O kroničnom umoru

Glavni simptom ove kronične bolesti jest osjećaj intenzivnog umora koji ne prolazi niti nakon odmora. Osjećaj umora može se pogoršati nakon fizičkih i mentalnih aktivnosti.

Ostali simptomi uključuju:

• teškoće sa spavanjem,
• probleme s razmišljanjem i/ili pamćenjem,
• gubitak kose,
• nepravilnosti tjelesne temperature,
• vrtoglavicu,
• promjene težine,
• simptome slične gripi,
• grlobolju
• bolove u mišićima, stezanja ili grčeve,
• osip,
• bol u prsima.

Trenutno ne postoji specifična terapija ili lijek za kronični umor. Različiti tretmani i promjene načina života usmjereni su na ublažavanje i upravljanje simptomima, a oni uključuju:

• zdrave navike spavanja,
• tehnike opuštanja, uključujući masažu i duboko disanje,
• nježne vježbe poput joge,
• vodenu terapiju,
• zdravu dijetu,
• dodatke prehrani.

Nedostatak butirata

U jednoj od studija, znanstvenici su usporedili uzorke mikrobioma 74 osobe s kroničnim umorom kojima je on dijagnosticiran u prethodne četiri godine, s uzorcima 75 osoba kojima je dijagnoza kroničnog umora postavljena prije najmanje 10 godina. Znanstvenici su također uključili uzorke 79 zdravih sudionika koji su služili kao kontrolna grupa.

Nakon analize, istraživački tim otkrio je da pacijenti s kratkotrajnom bolešću imaju promjene u svom mikrobiomu s obzirom na raznolikost, uključujući manji broj mikroorganizama za koje se zna da proizvode butirat. Butiratne kiseline (butirat) su kratkolančane masne kiseline koje su glavni izvor hrane za stanice u debelom crijevu. Butirat igra važnu ulogu u zdravlju crijevnog mikrobioma, a prethodna istraživanja pokazuju da je izvor signala koji potiču san.

„Ovo ukazuje na potencijalne mehanizme s pomoću kojih mikrobiom može utjecati na imunosni sustav, budući da su imunološke nepravilnosti uočene u slučaju kroničnog umora“, objasnila je dr. Julia Oh, izvanredna profesorica u Laboratoriju Jackson i viša autorica ove studije.

„Butirat, triptofan i drugi mikrobni metaboliti povezani su s imunološkom regulacijom sluznice, a naš je tim prethodno pokazao upečatljivu imunološku disbiozu u različitim krvnim imunološkim markerima”, rekla je dr. Oh. „Ova povezanost uzbuđuje jer je svaki od ovih tipova stanica povezan s bakterijskim ili gljivičnim infekcijama, reagira na mikrobne metabolite i povezan je s patogenezom autoimunih ili kroničnih upalnih bolesti. Stoga je moguće da mikrobiom pokrene ili održi aberantni imunološki odgovor nakon pojave bolesti.“

Povezanost bakterije F. prausnitzii i kroničnog umora

U drugoj studiji, znanstvenici su ispitali mikrobiome 106 osoba s kroničnim umorom i 91 sudionika bez te bolesti prema dobi, spolu, zemljopisnom položaju i socioekonomskom statusu. Osim toga, znanstvenici su ispitivali razine mikrobnih vrsta u uzorcima stolice svih sudionika.

Znanstvenici su pronašli korelaciju između ozbiljnosti simptoma umora sudionika i razina određenih vrsta crijevnih bakterija, uglavnom Faecalibacterium prausnitzii. Prošla istraživanja pokazala su da je F. prausnitzii jedan od glavnih proizvođača butirata u tijelu te da ima protuupalna svojstva.

„F. prausnitzii važna je bakterija u izobilju u mikrobiomu, sa svojstvima koja promiču zdravlje povezana s njezinom ulogom u proizvodnji butirata i kontroli upale,” objasnio je dr. Brent L. Williams, asistent profesora epidemiologije, patologije i stanične biologije u Centru za Infekcije i imunitet na Sveučilištu Columbia, Mailman School of Public Health i stariji autor ove studije.

„Manjak F. prausnitzii povezan je s nizom drugih bolesti i može se smatrati biosenzorom ljudskog zdravlja“, istaknuo je. „Također je već povezivan s umorom kojeg su osjetili neki pojedinci s upalnom bolešću crijeva. Stoga možda ne bi trebalo biti potpuno iznenađenje da je F. prausnitzii također povezana sa simptomima koje imaju osobe s kroničnim umorom.“ Dr. Williams je upozorio i da je ovo samo korelacija te ne pokazuje uzročnost. Da bi se otkrilo postoji li bilo kakva uzročna veza, bit će potrebno provesti daljnja istraživanja.

Predloženi sljedeći koraci istraživanja

Novinari portala MNT također su razgovarali s dr. Hectorom Bonillom, medicinskim direktorom klinike Stanford ME/CFS o ove dvije studije. Dr. Bonilla je komentirao kako ove studije pomažu objasniti da se simptomi poboljšavaju kada ljudi s kroničnim umorom promijene svoju prehranu.

„Ono što ljudi jedu, utječe na crijevnu floru – mikrobiom“, objasnio je. „Mikrobiota ljudskog crijeva snažan je modulator imunološkog odgovora i metabolizma domaćina.“

Sve je više dokaza da kronična upala niskog stupnja igra značajnu ulogu u smrtnosti i patogenezi kroničnih bolesti povezanih s upalom kao što su ishemijska bolest srca, dijabetes, moždani udar, rak, kronična bolest bubrega, nealkoholna masna bolest jetre te autoimune i neurodegenerativne bolesti“, istaknuo je dr. Bonilla.

Kod kroničnog umora analiza sastava crijevnih mikrobioma pokazala je smanjenu bakterijsku raznolikost (Firmicutes phylum), a promjene, kao što su povećani Alistipes i smanjeni Faecalibacterium, mogu se smatrati glavnim biomarkerom kroničnog umora; točnije brojnost F. prausnitzii bila je obrnuto proporcionalna ozbiljnosti umora“, nastavio je. „Nadalje, te promjene u populaciji mikrobioma povezane su s povećanjem proupalnih vrsta i smanjenjem protuupalnih vrsta.“

Za sljedeće korake u ovom istraživanju, dr. Bonilla je rekao da bi želio da istraživači potvrde te studije u različitim populacijama te da utvrde koji su simptomi više povezani s promjenama u mikrobiomu. „Osim bakterija, pogledajte koje su vrste proteina povezane s ovim promjenama panela, jer nam znanje može pomoći da počnemo razvijati neke ciljeve za terapiju“, preporučio je.

Izvor: Medical News Today