Rak debelog crijeva može se spriječiti: što su polipi i zašto ih treba ukloniti 

Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom je inače jedan od najčešćih oblika zloćudnih oboljenja u svim razvijenim zemljama sa zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti. Smatra se da će u razvijenim zemljama od raka debelog crijeva tijekom života oboljeti približno 4,6% muškaraca i 3,2% žena, a omjer incidencije i mortaliteta između muškaraca i žena iznosi 1,05:1.

U Aziji i Africi ovaj oblik raka je značajno rjeđi što upućuje na činjenicu da stil života, prehrana i okoliš u razvijenim zemljama svijeta ne idu na ruku čovjeku, nego naprotiv, protiv njega i njegovog zdravlja.

Rizik od razvoja raka debelog crijeva znatno raste nakon 40. godine života, a 90% svih karcinoma otkrije se u osoba starijih od 50 godina. Svaka osoba starija od 50 godina nosi 5% rizika da će do 74. godine razviti rak debelog crijeva, odnosno 2,5% rizika da će umrijeti od raka debelog crijeva.

Može se spriječiti, no važno je informirati se

Upravo iz tih razloga pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji ima za cilj što ranije dijagnosticiranje. To bi u petogodišnjem razdoblju rezultiralo smanjivanjem smrtnosti od raka debelog crijeva za 15%. Programom je obuhvaćena ukupna populacija u dobi od 50 do 74 godine, a svi građani imaju jednaku mogućnost sudjelovanja u programu probira, što znači i oni socijalno najugroženiji.

Prema dosad prikupljenim podacima nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva, može se zaključiti da se u hrvatskoj populaciji rak debelog crijeva ne otkriva rano. Svega 18% bolesnika ima rak u početnoj fazi, u 29% slučajeva rak se proširio u limfne čvorove, a u 17 % slučajeva dao je metastaze u udaljene organe. Nažalost, u 36% slučajeva ne zna se stadij proširenosti bolesti što je rezultat još uvijek nedovoljne kvalitete prikupljanja podataka.

Najdramatičnije jest da se rak debelog crijeva u najvećoj mjeri može spriječiti, a to se ne čini. Da bismo to mogli, prvo se moramo upoznati s tim velikim zdravstvenim problemom kojem je posvećen i ožujak kao mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva.

Anatomija i fiziologija debelog crijeva

Posljednji dio probavne cijevi pripada debelom crijevu smještenom u trbušnoj šupljini. U odraslog čovjeka ono je dugo od 1 do 1,5 metra. Debelo crijevo je šire u početnom desnom dijelu i postupno se sužava od uzlaznog, poprečnog i silaznog dijela sve do završnog lijevog dijela.

Osnovna uloga debelog crijeva je pohranjivanje sadržaja koji dolazi iz tankog crijeva te izbacivanje tog sadržaja pomoću snažnih pokreta. Uz to, debelo crijevo iz sadržaja uzima i u organizam vraća vodu i elektrolite te masne kiseline.

Kako u debelo crijevo dospijevaju različite tvari iz hrane od kojih su neke štetne, moguća su oštećenja njegove sluznice. Sjedilački način života, prehrana bogata mastima i mesom te pretjerani unos alkohola, usporavaju rad crijeva pa se štetni sadržaj u njima duže zadržava i oštećuje sluznicu koja se s vremenom sve teže obnavlja i štiti. Stoga se razvijaju različite bolesti, uključivo i tumore. Osim toga, i nasljedni čimbenici mogu prouzročiti bolest debelog crijeva. Tako mogu nastati upalne i bakterijske bolesti, ali i tumori debelog crijeva.

Tumore debelog crijeva dijelimo u dobroćudne i zloćudne. Najčešći su adenomi (polipi) i adenokarcinomi. Uklanjanje polipa i otkrivanje karcinoma u početnoj fazi rasta, osnovna je svrha liječenja i sprječavanja razvoja karcinoma.

Važno je upozoriti pučanstvo na rane simptome i znakove tumora debelog crijeva kako bi ih prepoznali i pravodobno se javili liječniku. Dakle, nastanak karcinoma debelog crijeva možemo spriječiti!

Polipi debelog crijeva i njihova povezanost s rakom debelog crijeva

Polipi ili adenomi su tkivne izrasline koje rastu iz sluznice debelog crijeva prema unutrašnjoj strani, odnosno šupljini debelog crijeva.

Mogu biti mali, tek nešto iznad sluznice crijeva, veći ili veliki, s peteljkom ili bez nje, koji sužavaju crijevnu šupljinu, osobito u završnome dijelu, gdje je crijevo uže. Učestalost polipa je između 7% i 50%. Mogu se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi u oba spola, ali najčešće ih nalazimo u osoba starijih od 60 godina. Polipi su obično pojedinačni, ali ih može biti i više. Premda se mogu naći u svim dijelovima debelog crijeva, najčešće su smješteni u njegovu završnom dijelu.

Pojava polipa je povezana s rizikom pojave karcinoma debelog crijeva.

Premda su polipi u osnovi benigni, smatramo ih premalignim promjenama jer iz njih može nastati karcinom debelog crijeva. Naime, polipi imaju različit stupanj displazije, odnosno poremećaja stanica s promijenjenom jezgrom, ubrzanim rastom, promijenjenim žlijezdama i smanjenim izlučivanjem sluzi. Te promjene mogu prouzročiti nastanak karcinoma.

Uzroci nastanka polipa

Polipi nastaju zbog poremećenog rasta stanica debelog crijeva. U nastanku polipa važni su nasljedni čimbenici i čimbenici okoliša.

Nasljedni čimbenici imaju veliko značenje u bolesnika s obiteljskom polipozom i nasljednim nepolipoznim karcinomom. Te su bolesti rijetkost, međutim, kada se potvrde, potrebno je pregledati članove obitelji kolonoskopom, uređajem za pregled crijeva, a potom valja obaviti i genetsko testiranje.

Epidemiološke analize pokazuju da čimbenici okoliša mogu uzrokovati stvaranje polipa. To se poglavito odnosi na prehranu – ako je hrana bogata mastima ili ako se ne uzima povrće i voće, odnosno vlaknaste tvari, mogućnost nastanka karcinoma je veća. Masti iz hrane povećavaju stvaranje žučnih kiselina, od kojih su neke kancerogene.

Kakvi polipi mogu biti

Prema građi, polipe dijelimo na tubularne, vilotubularne i vilozne. Iz svih tipova polipa može nastati karcinom.

Tubularni i vilotubularni polipi nose manji rizik nastanka karcinoma, ali što su veći, to je veći rizik. Kad su veliki oko 1 cm, ako se ne uklone, rizik nastanka karcinoma je 3% za 5 godina, 8% za 10 godina i 24% za 20 godina od postavljanja dijagnoze. Ako su to vilozni polipi, rizik nastanka karcinoma je veći, oko 35%. Što su veći, to je veći rizik nastanka karcinoma. Iako je opaženo da se neki polipi tijekom godina smanjuju, računa se da će iz polipa nastati karcinom prosječno za sedam godina od postavljanja dijagnoze.

Zato je polipe nužno ukloniti rano i ukloniti ih sve.

Simptomi, znakovi i dijagnoza polipa

Polipi su najčešće bez simptoma. Ipak, može se pojaviti krvarenje iz debelog crijeva. Ono je polagano, a rijetko obilno. Polagano, dugotrajno krvarenje može prouzročiti anemiju zbog gubitka željeza. Ako su polipi veliki, mogu izazvati bolove i grčeve u trbuhu.

Ako se nalaze u anusu, dakle na izlaznom dijelu crijeva i ako imaju dugu peteljku, mogu stršati kroz vanjski otvor debelog crijeva. Veliki vilozni polipi katkada mogu izazvati i vodenast proljev.

Polipi završnog dijela debelog crijeva mogu se napipati prstom. Međutim, ključna pretraga je kolonoskopija, pregled cijelog debelog crijeva endoskopskim uređajem. Ovom pretragom se otkrivaju polipi ili druga oštećenja u bilo kojem dijelu crijeva. Ako nije moguće pregledati cijelo crijevo, može se učiniti rendgenski pregled – irigografija s dvostrukim kontrastom (Barijeva kaša s insuflacijom zraka).

Prednost kolonoskopskog pregleda je u tome što uz pregled sluznice pod kontrolom oka, istodobno možemo posebnim kliještima uzeti uzorke tkiva za histološku analizu ako postoji sumnja na karcinom.

Terapija

Ako se nađu polipi, nakon pripreme bolesnika, odnosno čišćenja crijeva, u cijelosti ih uklanjamo posebnim omčama. Metoda se naziva endoskopska polipektomija, jednostavna je i bezbolna, a bolesnici je dobro podnose. Nakon uklanjanja, polipe treba histološki pregledati.

Ako mikroskopski pregled polipa ne pokazuje zloćudne promjene, bolesnika moramo dalje pratiti jer se novi polipi mogu ponovno stvoriti u oko 10% bolesnika.

Zato predlažemo:

• kontrolnu kolonoskopiju dva puta na godinu nakon uklanjanja polipa,
• ako su nalazi uredni i nema novih polipa, sljedeće preglede cijeloga crijeva treba obaviti svakih tri do pet godina.

Ako se polip ne može ukloniti omčom za polipektomiju jer je prevelik ili ako se potvrde zloćudne stanice u polipu koje prodiru u njegove dublje slojeve, polip i pripadajući dio crijeva moraju se kirurški ukloniti.

Detaljne informacije o raku debelog crijeva, njegovom prevenciji i liječenju potražite na stranici Hrvatske lige za borbu protiv raka.