„Putnički“ proljev: uzroci, simptomi i liječenje

Postoje razni razlozi zbog kojih će se netko odlučiti na putovanja, bilo poslovni ili privatni, a ljeto je u znaku putovanja s ciljem odmora, zabave te istraživanja novih destinacija. I većina će se s puta vratiti bez novonastalih zdravstvenih problema. Ipak, netko će se, nažalost, razboljeti ili će doći do pogoršanja postojećeg stanja, a proljev je možda najčešća tegoba koja može zadesiti putnike.

Broj onih koji mogu oboljeti od „putničkog“ proljeva varira ovisno o destinaciji i dobu godine. Najčešće se može dobiti u Africi, Aziji, Srednjem Istoku, Južnoj i centralnoj Americi, odnosno u zemljama gdje su osobna higijena, kao i kontrola prodaje, pripravljanja namirnica te distribucije pitke vode na nižoj razini. No, krenimo od početka, odnosno definicije proljeva.

Što je proljev?

Proljev je promjena u normalnom pražnjenju crijeva, koju karakterizira povećana učestalost, volumen i sadržaj vode u stolici.

Obično govorimo o proljevu ako postoji tri i više poluformiranih do tekućih stolica. Možemo govoriti o akutnom, perzistentnom i kroničnom proljevu. Iako se pacijentima čini kao beskonačnost, akutni proljev obično se definira kao proljev koji traje 14 dana ili manje, dok perzistentni traje dulje od 14 dana. Proljev koji traje više od 30 dana često se definira kao „kroničan“.

Uzroci i uzročnici putničkog proljeva

Učestalost putničkog proljeva varira od 30% zahvaćenih putnika, pa čak do 70% i više kod putnika koji posjećuju zemlje sa slabijom epidemiološkom kontrolom namirnica i vode.

Proljev uzrokuje pijenje vode ili jedenje hrane koja sadrži bakterije, viruse ili parazite. Većina putničkih proljeva je uzrokovana bakterijama. Proljev od virusa i parazita je rjeđi.

Hranu i vodu mogu zaraziti:

• ljudi koji ne peru ruke nakon korištenja toaleta,
• nesigurno skladištenje hrane (hrana koja je ostavljena van hladnjaka),
• nesigurno rukovanje i pripremanje hrane (nedovoljno oprano voće i povrće, nedovoljno termički obrađena hrana),
• neodgovarajuće čišćenje površina za pripremu hrane i posuđa.

Najčešće bakterije koje izazivaju proljev su Escherichia colli, Salmonella, Shigella i Campylobacter. Od virusa su najčešći norovirus, rotavirus i astrovirus, a postoji i niz parazita koji mogu izazvati proljev, pri čemu je najčešći Giardia intestinalis.

Neke su osobe u većem riziku od obolijevanja od putničkog proljeva i njegovih komplikacija, a to su:

• osobe koje kupuju hranu na uličnim kioscima, u nečijem domu te u all inclusive smještaju,
• pacijenti koji koriste lijekove za gastritis i želučani vrijed te oni koji su imali operaciju u području trbuha te
• sve osobe s kroničnim nezaraznim bolestima i smanjenim imunitetom.

Simptomi i dijagnosticiranje putničkog proljeva

Pored proljeva, oboljela osoba može imati sljedeće simptome:

• mučninu,
• povraćanje,
• nadutost,
• bolove i/ili grčeve u trbuhu,
• krv i sluz u stolici,
• poteškoće s kontrolom zadržavanja stolice,
• osjećaj umora i
• vrućicu.

Prevelik broj stolica i/ili učestalo povraćanje mogu dovesti do dehidracije i, ponekad, potrebe za intravenskom nadoknadom tekućine. Krv i sluz u stolici su posebno zabrinjavajuće te je to jedan od razloga kada se treba javiti liječniku.

Putnički proljev rijetko kad iziskuje mikrobiološku dijagnostiku, ali u slučaju da ne prolazi nakon dva do tri dana, može se pokušati naći uzrok proljeva.

Od osobite je važnosti da ako s tim tegobama se vratite kući da naglasite liječnicima u domovini gdje ste putovali.

Liječenje putničkog proljeva

Nadoknada tekućine. Liječenje proljeva obično se svodi na nadoknadu tekućine koja je najvažnija mjera. Preporuke Mayo klinike za prehranu i nadoknadu tekućine te izgubljenih elektrolita su sljedeće: pijte konzervirane voćne sokove (razrijeđene s prokuhanom vodom ili vodom iz boce, najbolje sok od jabuke), blagi čaj, bistru juhu te pića koja koriste sportaši.

Odgovarajuća prehrana. Kasnije, kada se vaš proljev popravi, pokušajte s unosom složenih ugljikohidrata koje je lako jesti, kao što su slani krekeri, blijede žitarice, banane, umak od jabuka, suhi tost ili kruh, riža, krumpir i obični rezanci. Možete se vratiti svojoj normalnoj prehrani ako budete osjećali da to možete podnijeti. Oprezno dodajte mliječne proizvode, pića s kofeinom i hranu bogatu vlaknima.

Rehidracijske otopine/tekućine. U ljekarnama možete naći sredstva za rehidraciju; odabirete ono koje ima što neutralniji okus jer je vrlo neugodno piti rehidracijsku tekućinu. Ako se nalazite u dijelu svijeta sa slabo opskrbljenim ljekarnama, možete i sami napraviti rehidracijsku tekućinu po sljedećem receptu: 3/4 žličice kuhinjske soli, 2 žlice šećera te jedna litra nezagađene flaširane ili prokuhane vode. 

Lijekovi. Uglavnom nije potrebno profilaktičko uzimanje antibiotika, a liječnik je taj koji će odrediti (na temelju bakteriološke analize stolice) je li i koji antibiotik potreban. U slučaju virusne infekcije nema odgovarajućeg lijeka, a kod infekcije parazita liječenje ovisi o uzročniku.

Budući da proljev prate i druge tegobe, mogu se koristiti sredstva koja smanjuju kretnje crijeva i time se smanjuju grčevi i broj stolica (npr. loperamid). Vrlo je važno naglasiti da se oni ne smiju davati pacijentima s krvlju u stolici i djeci jer ti lijekovi produžuju zadržavanje uzročnika bolesti i pogoršavaju bolest. Također se mogu koristiti lijekovi koji sadrže bizmut (ali nakon konzultacije s liječnikom).

Kada se obavezno javiti liječniku?

Liječniku se svakako trebate javiti ako imate:

• više od četiri tekuće stolice ili krvavi proljev,
• bolove u trbuhu koji se pogoršavaju ili ne prolaze,
• povišenu tjelesnu temperaturu,
• ako se simptomi ne poboljšavaju nakon nekoliko dana te
• ako imate znakove jače dehidracije kao što je smanjeno mokrenje (suhe pelene kod djece), pospanost, poremećaj svijesti.

Prevencija putničkog proljeva

Putnički proljev je bolest koja se može prevenirati. Možete uživati u svom putovanju ako se pridržavate određenih preventivnih mjera i savjeta.

Koristite samo vodu koja je prokuhana ili odgovarajuće dezinficirana za piće. Tu istu vodu koristite i za pripremanje čaja, kave, kao i za pranje zubi, lica, ruku, voća, povrća, suđa te površina gdje se priprema hrana. Prije otvaranja, obavezno obrišite limenku s konzerviranom hranom ili pićem.

Nemojte jesti hranu kao što su:

• sirovo voće ili povrće,
• nepasterizirano mlijeko, sir, sladoled ili jogurt
• sirovo meso,
• školjke,
• sve ribe ulovljene u tropskim grebenima, a ne u otvorenom oceanu,
• začini koji su stajali na stolu, poput kečapa, senfa ili umaka.

Također:

• nemojte jesti hranu iz nepoznatih izvora,
• ne stavljajte led u pića,
• pijte samo flaširana i zatvorena pića,
• koristite slamke umjesto da pijete izravno iz čaša ili šalica.

Uzimajte antibiotike ili lijekove protiv proljeva samo ako vam je savjetovao vaš liječnik (preventivno uzimanje lijekova može pogoršati simptome, što može biti opasno).

Prije putovanja provjerite informacije o epidemiološkoj situaciji u zemlji u koju odlazite te jesu li potrebne eventualne preventivne mjere poput cijepljenja.

Zaključno

Sve što smo napisali neka vas ne spriječi u odlaženju na uzbudljiva putovanja. Bitno je da se držite pravila i savjeta o sigurnosti te da realno procijenite svoje zdravstveno stanje (ako imate neku od kroničnih bolesti) prije donošenja odluke o putovanju u udaljene destinacije.