Čuvari zdrave dječje probave: Koji probiotik izabrati?

Probiotici se danas koriste u prevenciji i suportivnom liječenju raznih bolesti i tegoba, najčešće onih vezanih uz probavni sustav. Koriste se i u sprečavanju dijareje (proljeva) kao česte nuspojave primjene antibiotika s obzirom na to da se djelovanje antibiotika zasniva na „uništavanju“ bakterija, kako patogenih (štetnih), tako u određenoj mjeri i onih „dobrih“.

Danas je u ljekarnama prisutan sve veći broj proizvođača raznih probiotičkih sojeva, što roditeljima na prvi pogled otežava donošenje odluke koji probiotik izabrati, ali prije nego što krenemo tim putem, pojasnit ćemo zašto je poželjna primjena probiotika.

Probiotici i mikrobiom

Poznato je da različiti organski sustavi čovjeka koloniziraju „dobre“ bakterije (u probavnom sustavu, na koži, u urinarnom traktu, na vaginalnom području itd.) i upravo oni imaju važnu ulogu u očuvanju našeg zdravlja. Kad govorimo o „dobrim“ bakterijama koje su sastavni dio našeg tijela, koristimo izraz mikrobiom.

Naš mikrobiom razvija se od samog rođenja, a vaginalni porođaj pridonosi boljem razvoju mikrobioma novorođenčeta od onog carskim rezom. Sastav mikrobioma mijenja se te ovisi o brojnim vanjskim faktorima kao što su prehrana i primjena lijekova pa svatko od nas ima jedinstvenu strukturu mikrobioma, slično kao otisak prsta. Dođe li do razvoja bakterija koje ne pogoduju našem zdravlju (ali nisu patogene, odnosno ne uzrokuju infekciju), govorimo o neravnoteži mikrobioma (disbiozi).

Mikrobiom ima ulogu tijekom raznih bolesti (npr. upalnih bolesti crijeva, sindroma iritabilnog crijeva, metaboličkih bolesti, dijabetesa tipa II, pretilosti, alergija…), a u prilog tome govori činjenica da je 60 do 70 posto stanica imunosnog sustava čovjeka prisutno upravo u crijevima te da nas mikrobiom probavnog sustava štiti od patogena („štetnih“ mikroorganizama).

U prevenciji disbioze i suportivnom liječenju stanja koja su usko povezana s razvojem disbioze primjenjuju se probiotici.

O probioticima se govori kao „dobrim“ bakterijama, što je u skladu s doslovnim prijevodom „pro-bios“ – „za život“. Osim bakterija, u grupu probiotika ubrajamo i kvasac Saccharomyces cerevisiae var. boulardii.

Probiotik uz antibiotik

Najčešći lijekovi koji kod djece mogu prouzročiti disbiozu su antibiotici s posljedičnim razvojem dijareje koja može nastupiti već prvi dan, ali i unutar dva mjeseca od početka primjene antibiotika. Ovisno o vrsti antibiotika, ova nuspojava može biti različitog intenziteta i učestalosti.

U prevenciji dijareje koja je posljedica primjene antibiotika poželjno je koristiti probiotik. Svaki probiotik ima specifično djelovanje pa željeni učinak može izostati ako se ne odabere odgovarajući probiotik u skladu s potrebama.

U prevenciji dijareje kao posljedice primjene antibiotika kod djece, prema preporukama Svjetske gastroenterološke organizacije i ESPGHAN radne grupe za probiotike, savjetuje se primjena sljedećih sojeva probiotika:

Lactobacillus rhamnosus GG (LGG): doza 1 – 2 X 10¹⁰ CFU; primjena 3 sata od primjene antibiotika te Saccharomyces boulardii: doza 250 – 500 mg; primjena ovog probiotika može biti u isto vrijeme kada i primjena antibiotika.

Potražite stručni savjet

Nije svaki probiotik isti te je pri njegovu odabiru poželjno konzultirati se s ljekarnikom ili liječnikom. Probiotici pozitivne učinke na zdravlje mogu ostvariti u obliku prevencije ili suportivnog liječenja raznih bolesti i tegoba kao što su bakterijske i virusne infekcije probavnog sustava, dojenačke kolike, atopijski dermatitis i drugo te je za svako pojedino stanje potrebno odabrati određen probiotik.

U izboru odgovarajućeg probiotika također vam može pomoći koristan alat, aplikacija LittleDot u čijem je kreiranju sudjelovao stručni tim suradnika.