Prehrana na specijalnom zadatku: Što trebamo znati o nutritivnoj potpori bolesnika

Ljudi koji pate od različitih medicinskih stanja mogu biti u opasnosti od malnutricije, tj. pothranjenosti. Različite akutne ili kronične bolesti, traume, upale ili posljedice provođenja određenih terapija mogu stresno djelovati na njihov organizam te im smanjiti apetit, povećati mučninu i povraćanje.

Kod takvih slučajeva primjenjuje se hrana u obliku enteralnih ili parenteralnih pripravaka kojima je cilj pridonijeti bržem oporavku bolesnika kao i smanjenju rizika od komplikacija. Riječ je o pripravcima posebnog sastava i posebnog načina proizvodnje, a uzimaju se samo pod liječničkim nadzorom.

Što je nutritivna potpora bolesnika?

Hranom dobivamo potrebne makronutrijente: bjelančevine, ugljikohidrate, masti i vodu koji nam osiguravaju energiju, rast i održavanje funkcija, kao i mikronutrijente, odnosno vitamine i minerale koji sudjeluju u metabolizmu te obavljaju mnoge kontrolne funkcije.

Optimalan unos hranjivih tvari nužan je za pravilno funkcioniranje organizma, sprečavanje nastanka bolesti, ali i za oporavak tijekom i nakon bolesti te ovisi o stanju organizma, kao i trenutnim specifičnim potrebama. Ovisno o bolesti, unos nekih nutrijenata treba smanjiti, a drugih povećati, no kad ne osiguravamo dostatne količine potrebnih nutrijenata, nastaje pothranjenost – organizam slabi i teže se odupire bolesti.

Nutritivnom potporom bolesnika osigurava se potrebna količina hranjivih tvari u količinama koje su nužne za brži oporavak i smanjenje rizika nastanka komplikacija.

Hrana za posebne medicinske potrebe

Kad se zbog bolesti kvaliteta i količina hranjivih tvari ne može osigurati uobičajenom prehranom, pacijent dobiva hranu za posebne medicinske potrebe. To je hrana posebnog sastava i posebnog načina proizvodnje koja se uzima pod liječničkim nadzorom.

Ona može služiti kao dopuna prehrani ili kao jedina prehrana bolesnika. U sastavu sadrži potrebne makronutrijente ovisno o bolesti, ali i specifične dodatke poput vitamina, minerala ili masnih kiselina koji potpomažu oporavak organizma.

Ova hrana je najčešće u obliku enteralnih pripravaka koji se mogu uzimati na usta ili se mogu davati putem sondi, no postoji i hrana za parenteralnu primjenu.

Kad su potrebni enteralni pripravci?

Mnogi akutni i kronični bolesnici ne mogu konzumirati ili probaviti uobičajene namirnice ili ih ne mogu unijeti u dostatnoj količini da se zadovolje potrebe organizma za energijom ili bjelančevinama ili potrebnim dodacima poput masnih kiselina, vlakna ili aminokiselina. Dakle, u stanju bolesti unos hrane i apsorpcija su otežani, a gubici hranjivih tvari učestali.

Enteralni pripravci sadrže upravo dostatne količine potrebnih nutrijenata u malom obroku, što pacijentima olakšava uzimanje.

Liječnik specijalist može preporučiti enteralnu prehranu u raznim stanjima, na primjer:

• pacijentima nakon kirurških zahvata, infekcija, opeklina ili tijekom oporavka od teže bolesti kad su povećane potrebe za proteinima i omega masnim kiselinama
• pacijentima s bolestima bubrega koji trebaju unositi kontrolirane količine i vrste proteina, ovisno o tome jesu li na dijalizi ili ne
• pacijentima oboljelim od dijabetesa koji trebaju unositi kontrolirane količine ugljikohidrata, a korisan je i unos prehrambenih vlakana
• starijim osobama koje su izložene gubitku mase, snage i funkcije mišića ili bolesnicima nakon dugotrajnijeg mirovanja koji trebaju povećati unos proteina, kao i nekih aminokiselina i vitamina
• oboljelima od karcinoma koji zbog bolesti ili težine liječenja gube apetit ili ne mogu jesti, a imaju znatno povećane potrebe za proteinima i energijom – kod njih je upravo održavanje potrebne tjelesne mase često preduvjet uspjeha terapije
• dojenčadi ili maloj djeci koja zaostaju u rastu zbog bolesti
• dojenčadi ili maloj djeci koja imaju alergiju na hranu, posebno na kravlje mlijeko

Uzimate li enteralni pripravak, treba znati:

• Enteralni pripravak u pravilu se izdaje na liječnički recept po preporuci liječnika specijalista koji propisuje dnevnu dozu i vrstu pripravka
• Kad započinjete uzimati enteralni pripravak na usta, prvih nekoliko dana treba ga uzimati polako, gutljaj po gutljaj, kroz nekoliko sati, a kasnije se uzima u razmacima od 20 – 30 minuta
• Enteralni pripravak najbolje je uzimati dva sata prije ili poslije glavnih obroka, no može biti i sastavni dio glavnih obroka te se može koristiti i u različitim jelima
• Enteralni pripravak mnogima prija lagano ohlađen, ali se može i blago zagrijati do temperature od 40°C. Ne smije se jako zagrijavati, niti pustiti da zavrije
• Pripravak se može razrijediti vodom
• Nakon otvaranja, pripravak je moguće čuvati u hladnjaku 24 sata
• Nakon otvaranja, može se držati na sobnoj temperaturi do 2 sata
• Trajnost zatvorenih enteralnih pripravaka na sobnoj temperaturi je 15 mjeseci
• Ako se uzima hrana, treba znati da enteralni pripravak nije zamjena za uravnotežene obroke, već se koristi kao dodatak prehrani ili međuobrok
• Uvijek treba uzeti punu propisanu dozu prema uputi liječnika ili ljekarnika, kako bi se osigurale potrebne količine nutrijenata za oporavak i sprečavanje komplikacija bolesti
• Enteralni pripravci dolaze u različitim okusima, pa je uputno isprobati ih kako biste vidjeli koji vam je ukusan

Na priloženoj slici možete steći dojam o tome kolika je količina nutrijenata u pripravku:

Enteralni pripravak:

• nutritivno prilagođen obrok
• točno određenog sastava
• malog volumena
• prilagođen nutritivnim potrebama kod različitih kliničkih stanja
• spreman za upotrebu
• smanjene mogućnosti bakterijske kontaminacije