Postoji li poveznica između autizma i crijevne mikrobiote?
Dio znanstvenika predlaže da se problemi s hranjenjem također uzimaju u obzir kao kriterij za dijagnozu autizma, a opravdano se vjeruje i da bi intervencije u sastav crijevne mikrobiote mogle biti od koristi u liječenju poremećaja autističnog spektra
Autizam je kompleksni poremećaj u razvoju kojeg karakteriziraju poteškoće na raznim područjima života kao što su problemi u govoru, komunikaciji i socijalizaciji, te poteškoće s učenjem i ponašanjem. Upravo zbog brojnih kombinacija poteškoća s kojima se oboljeli svakodnevno nose, možemo reći da je svaka osoba s autizmom jedinstvena.
Od prve dijagnoze autizma do danas prošlo je oko 60 godina, a broj slučajeva kontinuirano raste. Tako je poznato da od poremećaja autističnog spektra (PAS) u svijetu pati oko 70 milijuna osoba, a svake godine broj novih dijagnoza raste za 4%. Osim toga, statistički podaci pokazuju kako su PAS češći u dječaka, nego li u djevojčica, s omjerom 3:1 u korist dječaka.
Iako je uzrok pojave PAS i dalje nerazjašnjen, smatra se da genetika i okolišni čimbenici igraju glavnu ulogu u mehanizmu nastanka ovih poremećaja.
Probavne tegobe i autizam
Osobe s poremećajima autističnog spektra često se bore s probavnim tegobama, kao što su:
- proljev i konstipacija
- nadutost i bol u trbuhu
- gastroezofagealni refluks
- povraćanje
Učestalost pojave ovih tegoba među djecom s PAS-om varira od 23% do 70%, a postoje i dokazi da su ovi probavni problemi povezani s težim oblikom autizma.
Primijećeno je da djeca s autizmom najčešće razvijaju probleme u prehrani oko svojeg prvog rođendana. Najčešće je riječ o snažnoj preferenciji, odnosno averziji prema hrani, kao i drastičnim promjenama u ponašanju i ritualima oko hranjenja.
Budući da ovakva problematična ponašanja počinju i prije same dijagnoze ponašanja autističnog spektra, određeni znanstvenici predlažu da se problemi s hranjenjem također uzimaju u obzir kao kriterij za dijagnozu autizma.
Važnost „drugog mozga“
Posljednjih godina poseban značaj pridaje se proučavanju utjecaja crijevne mikrobiote. Naime, primijećeno je da osobe s dijagnozom autizma imaju smanjene koncentracije bakterija iz rodova Bifidobacteria i Firmicutes te povećane koncentracije rodova Bacteroides i Clostridium, u odnosu na osobe koje nemaju dijagnozu autizma. Stoga se smatra da bi crijevna mikrobiota i njezini metaboliti mogli biti značajno uključeni u mehanizam nastanka poremećaja autističnog spektra.
Stijenka probavnog sustava sadrži milijune neurona koji čine enterički živčani sustav, sustav koji ima sposobnost regulacije i preinake probavnih funkcija. Taj odnos između mozga i živčanog sustava, tzv. osovina mozak-crijeva, vrlo je dobro utvrđen pa često možemo čuti da se crijeva smatraju našim „drugim mozgom”.
Crijevna mikrobiota igra važne fiziološke uloge u probavnom sustavu – odgovorna je za sazrijevanje imuniteta, razgradnju kompleksnih molekula iz hrane, proces detoksikacije, proizvodnju i apsorpciju vitamina i minerala, a čini se da ima utjecaj i na ponašanje. Sada je znanstvenicima jasno da bi intervencije u sastav crijevne mikrobiote mogle biti od koristi u liječenju poremećaja autističnog spektra, posebice ako se u obzir uzme da, osim bihevioralne terapije, do danas ne postoji učinkoviti način liječenja PAS-a.
Što je crijevna mikrobiota?
Mikrobiota crijeva i kože postaje sve važnija pa je crijevna mikrobiota česta tema i brojnih međunarodnih svjetskih kongresa
SAZNAJTE VIŠEProbiotičke bakterije, a pogotovo one iz rodova Lactobacillus i Bifidobacteria, imaju sposobnost obnoviti ravnotežu crijevne mikrobiote te posljedično utjecati na poboljšanje propusnosti crijeva. To potvrđuje i nekoliko kliničkih studija te istraživanja na životinjama koja su pokazala poboljšanje stanja probavnog sustava i ponašanja nakon uzimanja probiotika.
Članak u cijelosti pročitajte na stranici Vitamini.hr.