O probioticima i prebioticima već sve znamo. No što su postbiotici?

Veliki znanstvenik Louis Pasteur rekao je: “Mikroorganizmi su svugdje. Mikroorganizmi su svemoćni. Mikroorganizmi će imati posljednju riječ.”

Stavimo li u odnos broj stanica i broj bakterija u ljudskom organizmu, zaključit ćemo da smo više bakterije nego ljudi! Naime, svi mi nosimo u našim crijevima oko 100 milijuna živih bakterija. Možda zvuči zastrašujuće, ali naprotiv, mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije koje obitavaju u našim crijevima grubo možemo podijeliti na one „dobre” ili korisne i „loše” ili patogene.

Ravnoteža „dobrih“ i „loših“ bakterija

Ove dvije skupine bakterija u stalnoj su međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma. Korisne bakterije svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama, pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine.

Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održavanju snažnog imunosnog sustava.

Probiotici i njihova hrana, prebiotici

Probiotik je jedna ili više kultura živih stanica mikroorganizama koje primijenjene djeluju korisno na domaćina jer dovode povećanja broja korisnih bakterija u probavnom sustavu. Budući da probiotici potiskuju rast i aktivnost patogenih bakterija u debelom crijevu, smanjuje se i razina nepoželjnih probavnih nusproizvoda i spojeva koji mogu uzrokovati rak debelog crijeva. Komercijalno najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium.

Suvremeniji pristup pojavio se otkrićem prebiotika, neprobavljivih sastojaka hrane koji služe kao hrana korisnim bakterijama. „Hranjenje“ blagotvornih bakterija prebioticima, omogućava im da „nadrastu“ potencijalno štetne bakterije, te na taj način pogoduju zdravlju domaćina.

Prebiotici također poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u debelom crijevu. Dodatno, pospješuju peristaltiku crijeva, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal te povećavaju bioraspoloživost minerala, osobito kalcija i magnezija.

Zašto su nam potrebni postbiotici

Za razliku od probiotika, koji predstavljaju žive kulture bakterija ili drugih mikroorganizama s povoljnim učinkom na zdravlje čovjeka, postbiotici su molekule koje nastaju kao rezultat metabolizma probiotika.

U novije vrijeme pojavili su se termini poput paraprobiotika ili postbiotika koji predstavljaju mrtve mikrobne stanice, mikrobne frakcije ili lizate stanica (stanice kojima je razorena stanična membrana), a smatra se da i ti sastojci mogu imati povoljna fiziološka djelovanja i dodatno bioaktivno djelovanje uz poznata djelovanja probiotika.

Postbiotici su najčešće enzimi, peptidi, organske kiseline, peptidoglikani, polisaharidi te proteini i vitamini. Odlikuje ih sadržaj različitih signalnih molekula koje mogu imati protuupalno, imunomodulatorno, antihipertenzivno, hipokolesterolemično, anti-proliferativno i antioksidacijsko djelovanje. Mogu imati i povoljno djelovanje na sastav tijela i vitkost. Ipak, većina mehanizama djelovanja postbiotika još uvijek nije rasvijetljena.

Imajući u vidu čimbenike koji nepovoljno utječu na crijevnu mikorofloru, a samim time i naše zdravlje, redoviti unos probiotika, prebiotika i postbiotika u preventivne svrhe pitanje je zdravog i dalekosežnog razmišljanja, dok se u slučajevima narušene ravnoteže crijevne mikroflore unos istih nameće kao mudra odluka.

Članak u cijelosti pročitajte na stranici Vitaminoteke