Nisu opasne, ali mora se paziti: zimske crijevne viroze

Crijevna viroza ili gastroenteritis je vrlo česta infekcija koja je obično praćena proljevom, grčevima u trbuhu, mučninom i povraćanjem te u većini slučajeva i blagom temperaturom. Gastroenteritis uobičajeno predstavlja poremećaj koji spontano prestaje. Gubitak tekućine i elektrolita obično nije klinički značajan u inače zdravih odraslih osoba, ali može biti težak kod male djece, starijih ili u osoba s nekim drugim bolestima.

Akutni proljev je iznenadna pojava učestalih i promijenjenih stolica. U početku stolice još sadržavaju formirani dio, a kasnije se sastoje pretežno od vode i sluzi, a u slučaju ulcerativnih procesa (ranica) na crijevu može biti prisutna i krv. Osobine stolice zavise o raznim čimbenicima; prvenstveno o sadržaju hrane, o stadiju njezine probavljenosti, o vrsti dominantnog probavnog procesa te o primjesama koje izlučuje crijevna stijenka (voda, sluz, gnoj, krv).

Uzročnici i čimbenici rizika

Crijevne viroze uglavnom uzrokuju virusi kao što su norovirusi i rota virus, koji najčešće napadaju djecu te kod vrlo malih beba mogu uzrokovati i potrebu bolničkoga liječenja. Virusi se prenose lako i vrlo brzo, nečistim rukama, kapljičnim putem ili zaraženom hranom i pićem. Ne možemo ih liječiti već eventualno samo spriječiti zarazu ili ublažavati simptome.

Crijevne viroze zimi su češće jer ljudi više vremena provode u grijanim, zatvorenim prostorima, a razina higijene ruku nije na onoj razini na kojoj bi trebala biti. Treba provjetravati prostore i dobro prati ruke. Osim što se lako prenose, i rok inkubacije je kratak – od dana zaraze do prvih simptoma proći će tek dva dana, možda i manje. Prvog dana viroze simptomi su najjači, dok će drugog i trećeg dana simptomi polako prestajati, osim kod teških slučajeva.

Opasnost od dehidracije i kako je spriječiti

Virusni gastroenteritis nije opasna bolest i većina ljudi se oporavi za nekoliko dana, bez ikakvih posljedica. No, može doći do ozbiljnijeg problema za osobe koje imaju jak proljev te povraćaju, što dovodi do vrlo brze dehidracije. U tim trenucima često se događa da zbog velike iritacije želuca ne mogu popiti niti malo vode.

Upravo dehidracija može dovesti do komplikacija, posebice kod djece, starijih i kroničnih bolesnika te osoba čiji je imunološki sustav već prije bio oslabljen. Takve osobe često je potrebno hospitalizirati, kako bi preko infuzije mogli u organizam unijeti potrebnu tekućinu, sol i minerale. Većina ljudi se već nakon prve doze infuzije bolje osjeća.

Savjeti za samoliječenje

U slučajevima takvih oboljenja se preporučuje unošenje dovoljne količine tekućine kako bi se zbog povraćanja i proljeva smanjila mogućnost dehidracije.

Čišćenje tijela od virusa pritom se može potaknuti i uzimanjem medicinskoga ugljena. Aktivni medicinski ugljen najjači je apsorbent prirodnog podrijetla s velikom sposobnošću vezivanja raznih toksina i štetnih tvari.

Simptomi kao što je opća malaksalost mogu se, osim rehidracijom, ublažiti i unošenjem pojedinih farmakoloških pripravaka s visokom koncentracijom elektrolita.

Gladovanje treba izbjeći kako ne bi uslijedila malnutricija (pothranjenost). Pacijent treba nastaviti s laganom, lako probavljivom prehranom (prepečeni kruh, riža, kuhano voće i povrće te pečene jabuke), a kod dojenčadi ne treba smanjivati niti prekidati podoje. Potrebno je izbjegavati dijetalne proizvode sa sladilima, masnu hranu i hranu bogatu vlaknima.

Pravilna higijena i dalje je ključni korak u prevenciji virusnih gastroenteritisa. Učestalo pranje ruku te odgovarajuće postupanje s hranom spriječit će širenje većine zaraznih bolesti, a ne samo pojavu crijevne viroze.