Kako spriječiti kvarenje hrane ljeti?

Kvarenje hrane česta je pojava u ljeto stoga je važno naučiti kako spriječiti njezino kvarenje. Naime, osim što postaje nejestiva, takva hrana može izazvati i različite probavne tegobe. Srećom, potrebno je samo malo truda i pažnje kako bi se spriječilo kvarenje hrane i osiguralo uživanje u ljetnim bojama, okusima i mirisima namirnica.

Kvarenje hrane najčešće uzrokuju bakterije, kvasci i plijesni; inače prirodni stanovnici zemlje, vode, crijeva životinja i čovjeka. Lako se prenose vodom, zrakom, te insektima.  Živi su i za svoj razvoj trebaju barem minimalne uvjete.

Što najčešće uzrokuje kvarenje hrane ljeti i kako to spriječiti?

Namirnice su izvor brojnih hranjivih tvari što ih čini odličnim medijem za rast i razmnožavanje mikroorganizama. Ljeti, s povišenim temperaturama, stvaraju se idealni uvjeti za njihovo bujanje. Meso, mlijeko i ribu često napadaju bakterije iz roda Pseudomonas. Žitarice napadaju filamentozne gljivice, a voće se nađe pod udarom kvasaca i filamentoznih gljivica. Naime, na površini neubranog voća se nalaze mikroorganizmi koji tada ne izazivanju njegovo kvarenje. Međutim, samim zrenjem stvaraju se dobri preduvjeti za razvoj mikroorganizama.

Omekšavaju stanične stijenke te se smanjuje količina prirodno prisutnih antifungalnih tvari u plodovima. Uz to, branjem često dolazi do njihovog djelomičnog oštećenja (npr. peteljka se odvoji od bobe višnje) što doprinosi ulasku mikroorganizama u voće, njihovoj aktivnosti i konačno kvarenju plodova. Tijekom kvarenja hrane dolazi do oksidacije, promjene teksture, boje, mirisa i okusa, pojave sluzi, pa čak i vidljivih kolonija mikroorganizama.

Kvasci se obično razmnožavaju na namirnicama bogatim šećerom i solju. Tako uzrokuju kvarenje ukiseljenog povrća, salatnih preljeva, suhog voća, džema, voćnog jogurta, javorovog sirupa i sl. Tijekom rasta proizvode ugljikov-dioksid koji zna dovesti do napuhavanja ambalaže gotovih prehrambenih proizvoda.

Pljesni su otporne na kiselu sredinu pa često nastanjuju ubrane jabuke, kruške, agrume i sl. Rastu i na kruhu u što smo se uvjerili bezbroj puta. Pljesnivu hranu treba baciti jer se toksini (imena mikotoksini) iz plijesni ne lokaliziraju u dijelu na kojem je plijesan vidljiva, već se šire po cijeloj namirnici. Putem kontaminirane hrane se unose u organizam i dugoročno izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme poput raka jetre.

Bakterije mogu uzrokovati kvarenje mlijeka, sira, mesa i mesnih prerađevina, kao i konzerviranog povrća i voća.

Savjeti kako spriječiti kvarenje hrane

Čuvajte namirnice u hladnjaku

Mnogim mikroorganizmima šteti niska temperatura pa je lako kvarljivim namirnicama idealno mjesto čuvanja hladnjak. Jasno nam je to za meso, mlijeko i jaja, no preporučljivo je i voće držati na hladnom. Jabuke, grožđe i breskve nerijetko su nam svojevrsni ukras na stolu u blagovaonici, no treba imati na umu kako im tako osjetno skraćujemo vijek trajanja.

Samo jedan obrok

Preporučljivo je pripremati hranu u količini dostatnoj samo za jedan obrok.

Pazite na temperaturu

Ako se ostatak pripremljene hrane želi “pojesti poslije”, valja ga čuvati na adekvatnoj temperaturi. Tako se ostaci hladnih predjela i salata moraju odmah staviti u prikladnu posudu, zatvoriti originalnim poklopcem ili folijom te odložiti u hladnjak. Radi li se o ostatku toplog jela, nakon obroka ga valja što prije ohladiti. U ugostiteljstvu postoje hladnjaci za brzo hlađenje hrane, dok doma valja primijeniti alternativne metode. U veću tepsiju stavite led, pa u led manju tepsiju s hranom koju želite ohladiti. Što je hrana u plićem sloju, brže će se ohladiti. Tijekom hlađenja, promiješajte ju par puta kako bi ono bilo ravnomjerno. Ohlađenu hranu stavite u prikladnu posudu, poklopite, te odložite u hladnjak. Ovako spremljeno jelo treba potrošiti što prije; idealno tijekom 24 sata.

Podgrijavanje

Neke bakterije izvrsno rastu na niskim temperaturama (npr. u hladnjaku). Drugima pak odgovaraju visoke temperature (npr. 55 ℃), pa je ohlađenu hranu, koja se jede topla, potrebno prije serviranja adekvatno podgrijati. Kako bi se meso u umaku bolje podgrijalo, od koristi je dodati nekoliko žlica juhe. Nakon što umak proključa, smanjite vatru, poklopite i ostavite tako da ključa nekoliko minuta. Tijekom podgrijavanja, jelo promiješajte, a ako se radi o većim komadima mesa, preokrenite ih.

Oprez s lako pokvarljivom hranom

Ne smijemo kupovati lako pokvarljivu hranu (npr. gotove sendviče) koja nije držana na hladnom.

Datum valjanosti

Neophodno je prije konzumiranja prehrambenih proizvoda provjeriti datum njihove valjanosti. Međutim, zna se dogoditi da se pokvare i zapakirani proizvodi s valjanim rokom trajanja (npr. voćni jogurti). Stoga dodatni oprez sigurno nije na odmet.

Vodite brigu o higijeni

Kvarljivost hrane česta je uslijed tzv. križanih kontaminacija pri čemu značajna količina patogenih bakterija s naših ruku, pribora za pripremu hrane, posuđa, radnih površina i sl. prijeđe na hranu. Neophodno je stoga voditi računa o osobnoj higijeni i higijeni u kuhinji.

Pranje voća i povrća

Voće i povrće treba oprati prije konzumiranja ili pripreme jela. Na taj se način uklanjaju prirodne nečistoće (npr. zemlja) kao i ostaci kemijskih tvari kojima se voće i povrće može tretirati nakon branja. Svima nam je jasno da se peru plodovi koji se ne gule, no treba oprati i one koji se gule. Npr. valja oprati dinje ili lubenice. Ne učinimo li to, rezanjem nožem u njihovu unutrašnjost unosimo zemlju i druge nečistoće koje su bile na kori.

I za kraj, provedite zanimljive i ugodne ljetne praznike i naravno, sigurno uživajte u vrhunskoj hrani.