Izbjegavanje i ublažavanje simptoma gastritisa

Gastritis predstavlja upalu želučane sluznice. Simptomi bolesti se javljaju postepeno, a sam razvoj može trajati i nekoliko godina. Pacijenti najčešće zatraže liječničku pomoć tek nakon pojave izraženijih simptoma.

Akutni i kronični gastritis

Ovisno o trajanju tegoba, razlikujemo akutni i kronični gastritis.

• Simptomi akutnog gastritisa obično se javljaju naglo. Uz odgovarajuće liječenje koje uključuje, primjerice, lijekove kojima se ograničava proizvodnja želučane kiseline, obično potraje tek nekoliko dana, ali neki put je potrebno i nekoliko tjedana za ublažavanje simptoma.
• Iritacija sluznice želuca može postati kronična. Početni stadiji obično prođu nezapaženo i bolest može trajati nekoliko godina do pojave dodatnih simptoma ili posljedica kao što su anemija ili čak i čirevi.

Uzroci gastritisa

Među oboljelima su jednako zastupljene sve dobne skupine, od srednjoškolaca pa do starije populacije, a ključan faktor je upravo stres: tijekom obrazovanja, na poslu, unutar obitelji, nakon teških emocionalnih situacija, uslijed nepredviđenih i iznenadnih događaja.

Uz stres se najčešće vezuju i nepravilne prehrambene navike: preskakanje obroka, nutritivno siromašna hrana, hrana pripremljena prženjem i pohanjem, svakodnevno učestalo konzumiranje kave (uz pušenje), učestala konzumacija alkohola.

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)

Gastroezofagealna refluksna bolest je rezultat vraćanja želučanog sadržaja u jednjak zbog nepravilnog zatvaranja mišića koji ih razdvaja. Nadražujuće djelovanje kiselog sadržaja na jednjak, usta i dišne putove dovodi do pojave tegoba kod bolesnika. Najčešći simptom refluksne bolesti je žgaravica koja se manifestira osjećajem žarenja ispod prsne kosti.

Osim žgaravice, simptomi refluksne bolesti su povrat želučanog sadržaja u grlo, poteškoće s gutanjem, promuklost i nadražujući kašalj. Kod većine bolesnika tegobe se pogoršavaju nakon jela, prilikom saginjanja, vježbanja i ponekad nakon lijeganja.

Preporuke za ublažavanje simptoma gastritisa

Osim lijekova koji smanjuju lučenje želučane kiseline koje će vam propisati liječnik, mogu vam pomoći i sljedeće mjere:

• Modifikacijom prehrane možete značajno utjecati na kontrolu simptoma izbjegavajući namirnice koje oštećuju sluznicu jednjaka i tako smanjujući povrat želučanog sadržaja.
• Dnevni unos hrane rasporedite na pet do šest manjih obroka dnevno – veliki obroci povećavaju tlak u želucu, a time i refluks.
• Jedite polagano i dobro prožvačite hranu.
• Ne odlazite na spavanje najmanje tri sata nakon jela – potrebno je četiri do pet sati da bi se želudac potpuno ispraznio nakon obroka.
• Izbjegavajte često saginjanje te dizanje težih predmeta, pogotovo nakon jela.
• Vodite bilješke o hrani koja pogoršava/poboljšava vaše stanje te provodite eliminacijsku dijetu – izbjegavajte namirnice koje tipično pogoršavaju simptome kao što su kava, crni čaj, slatka gazirana pića, alkohol, čokolada, proizvodi koncentrata rajčice, luk, menta, agrumi, ljuta i začinjena hrana, pržena i masna hrana, žvakaće gume.
• Prestanite pušiti – nikotin slabi zatvaranje donjeg sfinktera jednjaka.
• Spavajte s uzdignutim uzglavljem.
• Imate li prekomjernu tjelesnu masu, smršavite – prekomjerna masa povećava tlak u želucu, a time i refluks.

Čuvajte probavu te pravovremeno reagirajte na simptome

Bolesti probavnoga sustava su pri samom vrhu učestalosti i među uzrocima smrti te razlozima hospitalizacija. Zato je vrlo važno posvetiti posebnu pažnju prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju bolesti probavnoga sustava.

Potrebno je pažljivo pratiti uočene nuspojave i slušati svoj organizam. Kronični problemi vezani uz probavni sustav (bolovi u trbuhu, kronična dijareja, krv u stolici, crna stolica) mogu upozoravati na ozbiljnije zdravstvene probleme i nikako ne smiju biti zanemareni.