GERB – bolest koja je daleko više od žgaravice

Povrat želučanog sadržaja u jednjak je fiziološki fenomen koji se povremeno javlja u većine ljudi, a uzrokovan je popuštanjem antirefluksne barijere jednjaka, koju čine donji sfinkter jednjaka te ligamenti okolišnih struktura. Ako se simtpomi definiraju kao zabrinjavajući, odnosno ako remete bolesnikovo opće stanje, tada se stanje refluksa smatra bolešću te treba učiniti odgovarajuće pretrage.

Simptomi

Subjektivni simptomi koje bolesnik navodi uglavnom su:

• žarenje iza prsne kosti, nekad i tupa bol ili pritisak,
• osjećaj kiselog sadržaja u ustima,
• pečenje jezika,
• mogu biti prisutne i tegobe koje upućuju na upalne promjene ili nadražaj sluznica okolnih organa, kao npr. suhi kašalj, grlobolja, promuklost
• ponekad se javlja i povrat želučanog sadržaja (hrane) u usnu šupljinu

Tijekom dana, u uspravnom položaju tijela, tegobe ne moraju biti jako izražene, već se tipično pojačavaju pri saginjanju, ležanju, napinjanju (podizanju tereta, vježbanju). Neka ispitivanja upućuju na povezanost GERB-a s poremećajem spavanja. Također treba znati da mnogi lijekovi na različite načine pogoduju pojavi simptoma refluksne bolesti, a to su najčešće neki lijekovi koji se koriste u liječenju povišenog krvnog tlaka ili angine pektoris, nesteroidni antireumatici, neke vrste antidepresiva, vitamin C, nadomjesci željeza. O promjeni terapije mora odlučiti liječnik!

Bolest koju skraćeno zovemo GERB u današnje je vrijeme česta bolest s kojom se susreću i liječnici opće medicine i gastroenterolozi. Uzrokovana je vraćanjem (refluksom) sadržaja iz želuca u jednjak

Liječenje povremenih tegoba

Ako se tegobe pojavljuju sporadično, a bolesnik nema tzv. alarmantne simptome (otežano gutanje, bolno gutanje, povraćanje, gubitak na tjelesnoj težini, patološke krvne nalaze, ponajprije anemiju), u takvim slučajevima će biti dovoljno empiričko liječenje, što znači uzimanje lijekova koji koče izlučivanje želučane kiseline kroz kraće vrijeme.

Svakako uz tu terapiju bolesnika treba uputiti na važnost promjena životnih navika, što uključuje redovito uzimanje obroka, izbjegavanje određenih vrsta hrane, u slučaju pretilosti postupni gubitak tjelesne težine. U prehrani treba izbjegavati neke namirnice: rajčice i proizvode od rajčice, citruse, čokoladu, masnu i jako začinjenu hranu, puno mliječnih proizvoda, a u samopomoći dobrodošlo je grickanje badema ili povremeno uzimanje žlice sode bikarbone otopljene u vodi.

Pretrage koje možemo očekivati

U slučajevima kada tegobe traju i dalje unatoč primijenjenom liječenju ili u slučajevima prisutnosti disfagije, gubitka na tjelesnoj težini, anemije ili drugih zabrinjavajućih simptoma, potrebno je učiniti endoskopski pregled jednjaka. Pregledom vizualiziramo sluznicu te uočavamo eventualne druge patološke promjene, kao npr. postojanje hijatalne hernije. Promjene sluznice se endoskopski klasificiraju u nekoliko stupnjeva (od blagog crvenila pa do postojanja erozija i eventualno ulkusa), a sretna je okolnost što se pri toj pretrazi može uzimati i materijal za histološku analizu sluznice kojom isključujemo eventualne maligne promjene. Važno je napomenuti da koji put uopće ne koreliraju stupanj upale sluznice jednjaka s postojećim simptomima bolesnika. Uz endoskopski pregled koji put treba učiniti i dodatne obrade, a to su pH metrija i manometrija jednjaka. Manometrijom se određuju tlakovi u donjem jednjačnom sfinkteru, a pH metrija otkriva koji je stupanj kiselosti ili lužnatosti sekreta koji ulaze u jednjak.

>>Bolesti probavnog sustava u današnje su vrijeme vrlo česte, a na njih može upućivati niz simptoma, od bolova u trbuhu, otežanog gutanja, žgaravice, nadutosti, mučnine… Ne zanemarujte niti jedan simptom, posebice ako dulje traje.<<

Danas je  radiološko snimanje jednjaka metoda koja se ne rabi rutinski u dijagnostici bolesti jednjaka pa tako ni GERB-a, već je komplementarna metoda u nekim rjeđim slučajevima. Što se tiče drugih bolesti koje mogu imati sličnu kliničku sliku, najčešće je riječ o ahalaziji, karcinomu jednjaka, peptičkoj ulkusnoj bolesti, kolelitijazi, funkcionalnim tegobama uzrokovanim poremećenim pokretanjem mišića jednjaka i povećanom senzitivnošću sluznice jednjaka te koronarnoj bolesti srca.

Liječenje GERB-a

Liječenje GERB-a počinje nefarmakološkim metodama.  Za veliki broj bolesnika to će ujedno biti i jedine potrebne metode liječenja. Treba promijeniti životne navike:

• prestati pušiti,
• smanjiti konzumiranje većih količina crne kave i alkoholnih pića,
• izbjegavati veće obroke,
• zaboraviti kasne obroke,
• redukcija tjelesne težine,
• uzdizanje uzglavlja kod spavanja.

Svakako uz tu terapiju bolesnika treba uputiti na važnost promjena životnih navika, što uključuje redovito uzimanje obroka, izbjegavanje određenih vrsta hrane, u slučaju pretilosti postupni gubitak tjelesne težine.

Lijekovi

Kod ostalih se primjenjuju farmakološke metode, odnosno uzimanje lijekova. Lijekovi koji su metoda prvog izbora za taj problem su takozvani inhibitori protonske pumpe, a na našem tržištu registrirani su lijekovi iz grupe omeprazola, esomeprazola, pantoprazola i lansoprazola. Svi ti lijekovi djeluju tako da u uobičajenim dozama smanjuju dnevnu proizvodnju želučane kiseline za 80-95 posto. Obično se kod uvođenja te terapije daje puna doza lijeka u trajanju od 4-8 tjedana, a potom treba prekontrolirati uspjeh liječenja. Za održavanje postignutog dobrog stanja preporučuje se još neko vrijeme uzimanje polovice doze lijeka (doza održavanja). Kod blažih oblika GERB-a preporučuje se liječenje “on demand” – prema potrebi bolesnika. Inhibitori protonske pumpe u načelu se dobro podnose, a od nuspojava najznačajniji su proljevi, razvoj osteoporoze, katarakta.

Ostale metode liječenja

Od ostalih metoda liječenja, kod neuspješne konzervativne terapije, postoje i kirurški i endoskopski pristup liječenju (pojačanje tonusa donjeg ezofagealnog sfinktera radiofrekventnom energijom, fundoplikacija po Nissenu).