Gastrointestinalni poremećaji: Kako stres utječe na naša crijeva

Funkcionalni gastrointestinalni poremećaji pogađaju 35-70% ljudi u nekom trenutku njihova života, žene češće nego muškarce. Ovi poremećaji nemaju neki vidljiv fizički uzrok kao što su infekcija ili rak, pa ipak su bolni, daju osjećaj nadutosti te bivaju praćeni drugim tegobama, upozoravaju  stručnjaci Harvard Health Publishing.

Brojni faktori, biološki, psihološki i socijalni, doprinose razvoju funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja. Različita istraživanja su pokazala da je stres jedan od najvažnijih. Korelacija između psihološkog i gastrointestinalnog stresa je složena i odvija se u dva smjera: stres može biti okidač za gastrointestinalni bol te druge simptome, ali i obrnuto. Iz tog razloga se psihoterapije obično koriste u kombinaciji s drugim tretmanima kako bi se ublažile posljedice funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja.

Enterički živčani sustav kao drugi mozak

Tjelesne funkcije koje služe održavanju života kao što su disanje, otkucaji srca, krvni tlak i tjelesna temperatura, regulira autonomni živčani sustav. Ova složena mreža živaca prostire se od našeg mozga do svih važnijih organa u tijelu, a dijeli se na dva podsustava. Simpatički živčani sustav djeluje u situacijama uzbunjenosti organizma, a parasimpatički živčani sustav smiruje tijelo nakon opasnosti. Oba ova sustava djeluju na još jedan, manje poznat dio autonomnog živčanog sustava, enterički živčani sustav, koji pomaže kod regulacije probave.

Cjelokupni enterički živčani sustav ponekad se naziva „drugim mozgom” jer se oslanja na iste tipove neurona i neurotransmitera koje nalazimo u središnjem živčanom sustavu (mozgu i leđnoj moždini). Nakon što osjete da je hrana ušla u crijeva, neuroni probavnog trakta signaliziraju mišićnim stanicama da pokrenu niz crijevnih kontrakcija koje tjeraju hranu dalje razgrađujući je u nutrijente i otpadne tvari. U isto vrijeme, enterički živčani sustav koristi neurotransmitere kao što je serotonin za komunikaciju i interakciju sa središnjim živčanim sustavom.

Ova poveznica „mozak-crijeva” pomaže nam da bolje razumijemo kako psihološki ili socijalni stres može prouzročiti probavne probleme. Kada je osoba pod jačim stresom, aktivira se stresni odgovor koji može usporiti probavljanje hrane ili je čak zaustaviti kako bi tijelo moglo preusmjeriti svu svoju unutarnju energiju na suočavanje s percipiranom opasnosti. U slučajevima manje stresnih situacija, kao što je primjerice javni nastup, proces probave može se usporiti ili privremeno prekinuti, što uzrokuje bol u području abdomena te druge simptome funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja. Obrnut je proces također moguć, tj. uporni gastrointestinalni problemi mogu povećati osjećaje tjeskobe i stresa.

Psihoterapijske mogućnosti za olakšanje gastrointestinalnog stresa

Istraživanja pokazuju kako neke vrste psihoterapije mogu pomoći kod ublažavanja gastrointestinalnog stresa ili barem pomoći ljudima da se lakše nose sa simptomima. Ova istraživanja imaju i određenih ograničenja, no nalazi ipak pokazuju da sljedeće psihoterapijske tehnike mogu pružiti olakšanje ljudima koji pate od funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja.

Kognitivno-bihevioralna terapija. Ovaj psihoterapijski pristup pomaže pacijentima da se riješe kontraproduktivnih misli i ponašanja te usvoje vještine koje mogu kontrolirati stres i tjeskobu. Terapija je najkorisnija kod pomoći pacijentima koji pate od upornog gastrointestinalnog stresa, a manje je uspješna kod tretmana bola.

Terapija opuštanja. Riječ je o mnoštvu tehnika osmišljenih da pomognu ljudima u opuštanju i ublažavanju reakcija na stres. Tehnike uključuju progresivno opuštanje mišića, vizualizaciju i slušanje umirujuće glazbe. Učinkovite su kod gastrointestinalnih poremećaja ako se kombiniraju s kognitivno-bihevioralnom terapijom.

Hipnoza. Hipnoterapija usmjerena na područje crijeva, a koja kombinira dubinsko opuštanje s pozitivnim fokusom na gastrointestinalnu funkciju, može pomoći ljudima čiji se simptomi pojavljuju čak i bez jasno izraženog stresa.

Sve u svemu, postoji snažna veza između stresa i pravilnog funkcioniranja naših crijeva pa nije naodmet upozoriti kako je kontrola stresa jedna od ključnih tehnika za poboljšanje našeg gastrointestinalnog zdravlja