Dermatitis herpetiformis: potpis celijakije na koži

Dermatitis herpetiformis (DH) je kožna manifestacija celijakije, a pogađa oko 1 od 3300 ljudi. Može se manifestirati u bilo kojoj dobi, ali se većini često dijagnosticira u dobi od 50 do 69 godina.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza se potvrđuje kožnom biopsijom. Dermatolog uzima mali uzorak kože s područja koje nije pod utjecajem simptoma. Tada se provjerava postojanje antitijela Imunoglobulin A (IgA). Ako antitijela postoje, kožna biopsija je pozitivna i dermatolog bi vas trebao uputiti gastroenterologu.

On će vas testirati na celijakiju primjenom krvnih testova na antitijela i biopsijom crijeva, postupkom koji traži oštećenje crijeva. Mala kamera, nazvana endoskop, uvodi se kroz usta, jednjak i želudac, a zatim u crijevo. Sakupljaju se mali uzorci crijeva koji se analiziraju kako bi se utvrdilo postojanje celijakije. Za određenu djecu, biopsija možda neće biti potrebna (više informacija će vam pružiti liječnik).

Kako biste bili sigurni da je rezultat testiranja na antitijela točan, važno je nastaviti jesti gluten dok ne dobijete rezultate krvnih pretraga i biopsija. Ako ste već izbacili gluten iz prehrane, potrebno ga je ponovo uvesti kroz jedan obrok dnevno, najmanje šest tjedana prije testova.

Iako možda nemate nikakvih crijevnih simptoma, možete imati oštećenja crijeva koja su povezana s celijakijom.

Simptomi kožne celijakije

• osip koji se najčešće pojavljuje na laktovima, koljenima, ramenima, stražnjici i licu, ali može biti na bilo kojem području tijela,
• osip se obično javlja simetrično na tijelu, na primjer na oba lakta,
• crvene, podignute mrlje, često s mjehurićima (koji pucaju kod češanja),
• jak svrbež, peckanje i često osjećaj bockanja.

Liječenje dermatitisa herpetiformisa

Liječenje dermatitisa herpetiformisa je doživotna bezglutenska dijeta, što znači da ćete morati ukloniti iz prehrane sve izvore glutena koji se nalaze u pšenici, raži i ječmu. Također, neki ljudi reagiraju i na zob. Iako je dijeta bez glutena najučinkovitije dugoročno liječenje, može trajati u prosjeku dvije godine dok se organizam u cijelosti ne očisti od glutena. Iz tog razloga se pojedincima propisuje liječenje lijekovima.

Lijek koji se najčešće propisuje za DH je Dapson te se radije propisuje u obliku tableta nego u obliku kreme. Lijek će pomoći u dijelu smanjenja svrbeža i kod smanjenja razvoja mjehurića, ali ako ga prestanete uzimati, osip će se vratiti sve dok se organizam ne očisti od glutena kroz bezglutensku prehranu.

Nuspojave uzimanja lijeka su česte, pa je važno pronaći najnižu učinkovitu dozu, a to je zadaća vašeg liječnika. Uobičajene nuspojave mogu uključivati ​​anemiju, glavobolje, depresiju te, u rijetkim slučajevima, oštećenje živaca.

Povećava li DH rizik za druge bolesti?

Postoji povećan rizik za druge autoimune bolesti poput bolesti štitnjače ili dijabetesa tip 1. Iste komplikacije mogu se pojaviti kod ljudi s DH kao i kod celijakije, uključujući osteoporozu i, u rijetkim slučajevima, određene vrste limfoma ili raka tankog crijeva.

No, uvođenjem bezglutenske prehrane kroz određeno vrijeme se smanjuje rizik od osteoporoze i rizik od raka tankog crijeva te postaje isti kao kod ljudi koji nemaju celijakiju ili DH.

Bez obzira na vaš stil života i na vrstu vaših obroka (bilo da jedete u restoranima ili obroke radite sami), kod kupnje namirnica i odabira restorana obavezno obratite pažnju na pouzdane simbole koji znače da namirnice, odnosno jela ne sadrže gluten.

Izvor: Udruga Celivita