Crohnova bolest: Kako izaći na kraj s opasnim “razaračem” crijeva

Kad je riječ o Crohnovoj bolesti (nazvanoj po američkom gastroenterologu Crohnu koji ju je opisao 1932. godine zajedno s kolegama Ginzburgom i Oppenheimerom, u časopisu Journal of American Medical Association), najčešće se spominje i ulcerozni kolitis koji se, baš kao i Crohnova bolest, ubraja u skupinu kroničnih upalnih crijevnih bolesti.

Crohnova bolest i ulcerozni kolitis doimaju se vrlo sličnima i često imaju jednake simptome: proljev, bol u trbuhu, sluz i krv u stolici, gubitak na težini, umor, povišena tjelesna temperatura. No, za razliku od ulceroznog kolitisa koji zahvaća samo sluznicu debelog crijeva na kojoj uzrokuje ulkuse (čireve), Crohnova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od usne šupljine do anusa.

Crohnova bolest nije izlječiva, ali se može držati pod kontrolom tako da se postignu faze mirovanja (remisija). Pritom se koriste razni lijekovi koji djeluju protuupalno ili utječu na rad imunološkog sustava

Crohnova bolest najčešće pogađa probavni sustav

Najčešće pogađa tanko i debelo crijevo, a pritom izaziva razna oštećenja (lezije) stijenke crijeva. To pak može dovesti do komplikacija poput pukotina i otvora (perforacija), gnojnih “džepova” (apscesa) i abnormalnih spojeva (fistula) između organa koji su inače odvojeni. Primjerice, fistule mogu nastati između dva inače nepovezana dijela tankog crijeva ili između tankog crijeva i mokraćnog mjehura. Također može doći do suženja i začepljenja probavnog sustava.

Crohnova bolest često uzrokuje i upale izvan crijeva, kao i izvan probavnog sustava uopće. Uslijed toga pojavljuju se rane u ustima, osip i čirevi na koži, upale očiju te bolovi i upala zglobova (artritis). Posljedice Crohnove bolesti mogu biti i poremećaji u radu jetre, žučni kamenci, kao i upale i kamenci u mokraćnom sustavu.   

Česte komplikacije Crohnove bolesti su anemija te nedovoljno iskorištavanje hranjivih tvari, zbog čega bolesnici nerijetko pate od pomanjkanja raznih vitamina i minerala te bjelančevina.

Crohnova bolest najčešće se pojavljuje između 15. i 30. godine, no može se pojaviti bilo kada tijekom života. Uzroci nisu posve razjašnjeni, ali poznato je da se mutacijama određenih gena povećava rizik od Crohnove bolesti te ona može biti nasljedna. Sve je više dokaza da su u “podlozi” obolijevanja poremećaji imunološkog sustava, odnosno poremećaji ravnoteže dobrih bakterija koje taj sustav održavaju. Naime, u crijevima se nalazi većina dobrih bakterija u organizmu, te su crijeva glavna “centrala” našeg imuniteta.

>>Ulcerozni kolitis je upalna, kronična bolest crijeva koja najčešće zahvaća rektum i donji dio debelog crijeva, a za koju još nije otkriven uzrok nastanka.<<

Može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi 

Također se smatra da “okidači” poremećaja mogu biti okoliš i način života – primjerice, dokazano je da pušenje povećava rizik nastanka Crohnove bolesti te dovodi do pogoršanja kad je bolest već prisutna.

U dijagnostici pomažu laboratorijske pretrage krvi i stolice jer se tako mogu ustanoviti poremećaji u ravnoteži nutrijenata i pokazatelji upale tipični za Crohnovu bolest. No, za postavljanje dijagnoze ključan je endoskopski pregled crijeva iznutra – kolonoskopija – tijekom koje se provodi i biopsija (uzimanje uzorka tkiva za analizu). Novija je endoskopska metoda videokapsula koju pacijent proguta te ona precizno snima probavni trakt. Po potrebi se provode i radiološke pretrage: irigografija, CT, magnetska rezonancija i ultrazvuk.

Povećava rizik od raka debelog crijeva

Crohnova bolest nije izlječiva, ali se može držati pod kontrolom tako da se postignu faze mirovanja (remisija). Pritom se koriste razni lijekovi koji djeluju protuupalno ili utječu na rad imunološkog sustava. Ako lijekovi nisu učinkoviti ili je došlo do komplikacija, provode se i kirurški zahvati na crijevima.

U smirivanju bolesti jako je bitna prehrana. Općenito se preporučuje da ona treba biti bogata nutrijentima koji se inače ubrzano gube (npr. vitaminima, mineralima, bjelančevinama), a treba izbjegavati “teška” jela s puno masti, šećera i jakih začina. Važno je piti dovoljno vode, a kloniti se alkohola, gaziranih i zašećerenih napitaka. No, u mnogočemu se prehrana mora prilagoditi svakom bolesniku ponaosob jer, primjerice, nekima smeta mlijeko, a u nekih vlaknasta hrana može izazvati grčeve i proljev. Dakle, prehrambene preporuke su individualizirane, ovisno o tome koje namirnice osoba (ne) podnosi.

Istraživanja su pokazala da kod Crohnove bolesti mnogima pomaže uzimanje probiotika, te lanenog i ribljeg ulja koja obiluju protuupalnim omega-3 masnim kiselinama. Oporavak crijevne sluznice olakšavaju i čajevi od listova dunje i kupine.

Budući da Crohnova bolest ima mnogo “lica” i mogućih komplikacija te povećava rizik od raka debelog crijeva, izuzetno su važne redovite kontrole  i pravovremeno prilagođavanje terapije.