Trudnički rinitis ne smije se ignorirati

Trudnički rinitis ili rinitis induciran trudnoćom je stara dijagnoza koju je već Hipokrat prepoznao i pretpostavio da je upala sluznice nosa posljedica hormonskih promjena koje se događaju u trudnoći. Usprkos tome što se radi o odavno prepoznatoj bolesti, mehanizmi nastanka, sveobuhvatna klinička slika i epidemiološki podaci su još uvijek nedostatno razjašnjeni.

Simptomi trudničkog rinitisa znatno remete kvalitetu života u trudnica. Pritom postoje dokazi da se prisutnost trudničkog rinitisa odražava i na zdravstveno stanje trudnice, ali i djeteta. Postoje neki dokazi o povezanosti trudničkog rinitisa s komplikacijama u trudnoći kao što su preeklampsija i gestacijska hipertenzija ili poremećaji spavanja s apnejama. Ima i dokaza da trudnički rinitis utječe na restrikciju intrauterinog rasta djeteta te da postoje korelacije s lošijom APGAR ocjenom rođenog djeteta.

Uzrok nastanka i učestalost

U nosnoj sluznici postoje receptori za ženske spolne hormone kao što su estrogen i progesteron. Njihova se razina značajno mijenja tijekom trudnoće. To pridonosi nastanku upalnih promjena u nosnoj sluznici, odnosno razvoju trudničkog rinitisa.

Prema raznim istraživanjima, prevalencija trudničkog rinitisa iznosi od 8 do 42%. Istraživanje koje je učinjeno u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice pod vodstvom dr. Tomislava Baudoina i dr. Tene Šimunjak, a koje je uključivalo oko 700 ispitanica, pokazalo je prevalenciju od 32%.  Rezultati tog istraživanja su objavljeni u jednom od najjačih rinoloških časopisa, „American Journal of Rhinology and Allergy“ pod naslovom „Redefining pregnancy-induced rhinitis“. Na podacima tog istraživanja nastala je nova definicija trudničkog rinitisa.

Simptomi

Trudnoćom izazvan rinitis je nealergijska, neinfektivna simptomatska upala sluznice nosa uzrokovana hormonalnim disbalansom tijekom trudnoće u trajanju od šest ili više tjedana koja se spontano rješava do kraja četvrtog tjedna po porodu. Karakteriziraju je barem jedan od sljedećih simptoma:

• začepljenost nosa,
• curenje nosa,
• svrbež nosa,
• kihanje i/ili poremećaj osjeta njuha.

Prvi simptomi se mogu javiti bilo kada tijekom trudnoće, ali najčešće se javljaju tijekom drugog trimestra. Najizraženiji su tijekom trećeg trimestra i u prosjeku traju oko 16 tjedana.

Dominantni simptom je začepljenost nosa ali gotovo sve trudnice imaju više od jednog simptoma. Najčešće je začepljenost nosa udružena sa sekrecijom iz nosa ili postnazalnim sljevom te svrbežom nosa. U većini slučajeva unutar sedam dana po porodu nestaju svi simptomi, a najkasnije do 30. dana od poroda.

Zanimljivo je spomenuti da su, u spomenutom istraživanju, među onim ispitanicama koje su imale neki rinitis prije trudnoće (uglavnom se radilo o alergijskom rinitisu), neke imale jednake simptome kao i prije trudnoće, ali najveći je bio broj onih kod kojih su simptomi pogoršani. No nije zanemariv broj trudnica kojima su simptomi alergijskog rinitisa bili u poboljšanju ili ih tijekom trudnoće nije ni bilo.

Liječenje trudničkog rinitisa

Dakle, rinitis izazvan trudnoćom sigurno ima snažan negativan utjecaj na kvalitetu života trudnica, a zanemaruje se zbog fokusiranosti i trudnica i liječnika na trudnoću. Budući da oko jedne trećine trudnica pati od trudničkog rinitisa, potreban je ozbiljan pristup, uzimajući u obzir i ozbiljne poremećaje zdravlja trudnica, kao i potencijalne ugroze djeteta. S druge strane, ograničena mogućnost uzimanja lijekova tijekom trudnoće otvara pitanja o tome koju terapiju te koliko dugo davati trudnici u suzbijanju tegoba trudničkog rinitisa. Što je stupanj trudnoće veći, to je opasnost od potencijalnih nuspojava lokalnih nosnih lijekova manja.

Prva linija terapije je ispiranje nosa fiziološkom otopinom ili hipertoničnom otopinom ili inhalacije s jednom od ove dvije otopine po nekoliko puta dnevno. Nekim će trudnicama bolje djelovati fiziološka otopina, a nekima hipertonična.

Po pitanju dekongestivnih kapi i sprejeva, oni nemaju preporuke uporabe u trudnoći. No u slučaju teških simptoma trudničkog rinitisa moguće je koristiti neke od njih kratkotrajno, do tri dana nakon ispiranja nosa s već navedenim otopinama. Predlažem da su to dječje dozaže odnosno pripravci, a dobro je ako sadrže i neke aditive poput hijalurona.

Treća linija su intranazalni kortikosteroidi od kojih je samo sprej na bazi budezonida dopušten za korištenje u trudnoći. On se treba pravilno aplicirati, najbolje navečer kada su tegobe najizraženije, no trudnica ne bi trebala leći odmah nakon aplikacije spreja, već oko pola sata kasnije. Tako se omogućuje da se sprej upije u sluznici nosa, a ne da se slije niz grlo i završi u želucu što definitivno povećava koncentraciju resorpcije i rizik potencijalnih nuspojava. Naravno, korištenje ovog spreja treba biti pod kontrolom liječnika. Premda se budezonid izlučuje u majčino mlijeko, učinak na dojenče pri primjeni terapijskih doza lijeka se ne očekuje. Lijek se može koristiti tijekom razdoblja dojenja.

Dakle, trudnički rinitis je dodatna tegoba koja može otežati trudnoću s mogućim posljedicama po trudnicu, ali i dijete. Utjecaj trudničkog rinitisa na kvalitetu života trudnice je velik te se ne treba zanemarivati, već je potrebno primjereno liječenje.

Više stručnih savjeta potražite u poliklinici za dijagnostiku i liječenje bolesti uha nosa i grla te za minimalno invazivnu estetsku kirurgiju glave i vrata Alba Rubra.