Što nas zapravo boli u grlu: ždrijelo, krajnici ili grkljan i glasnice?

Grlobolja je jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku i ljekarniku. Vrlo često je riječ o bezopasnim upalama ždrijela koje prolaze bez liječenja, ali pacijenti mogu imati i velike smetnje, nekada čak i po život opasna stanja.

Kratka lekcija iz anatomije

Anatomski (a i sukladno naslovu ovog članka) gornji aerodigestivni trakt bismo mogli podijeliti na:

Usnu šupljinu i ždrijelo, odnosno na:

• usnu šupljinu,

– orofarinks – korijen jezika, krajnici, stražnja stijenka ždrijela te

– nazofarinks – dio ždrijela iznad tvrdoga nepca, nosno ždrijelo.

U tom dijelu se nalaze treći krajnik (adenoidne vegetacije) te ušća Eustahijevih tuba koja povezuju  ždrijelo s uhom. Nazofarinks je sprijeda povezan s nosnom šupljinom.

• Grkljan i hipofarinks – donji dio ždrijela koji se nastavlja u jednjak i grkljan.

Virusne infekcije

Virusne infekcije mogu uzrokovati stvaranje afti u usnoj šupljini, na krajnicima i mogu uzrokovati zaista jake bolove. Upaljeni krajnici otečeni su, crveni, mogu biti prekriveni gnojnim naslagama. Gnojne naslage su tipične za bakterijske infekcije, ali i virusne infekcije mogu uzrokovati sličnu kliničku sliku.

Grkljan također može biti zahvaćen virusnom infekcijom, što je i najčešći uzrok promuklosti.

Uz bolove, promuklost te pojačano slinjenje, javlja se i otežano gutanje.

Bakterijske infekcije

Bakterijske infekcije obično uzrokuju veće simptome, ali nema pravila. S obzirom na to da bakterijske infekcije ždrijela i tonzila mogu uzrokovati (rijetko) komplikacije, bolesti srca, bubrega i slično, preporučuje se da se, u slučaju postojanja dileme o kakvoj se upali radi, učine laboratorijske pretrage, brisevi ždrijela i nosa itd.

Upale nosa, sinusa i alergije

Upale nosa i sinusa vrlo često uzrokuju pojačano stvaranje sekreta koji se slijeva u ždrijelo. Pacijenti se žale na osjećaj stranog tijela u grlu, nadraženost ždrijela. Slične smetnje mogu uzrokovati i alergije.

Refluks

Refluks može uzrokovati upalu ždrijela, grkljana, takozvani refluksni faringitis i laringitis.

Suhoća grla

Suhoća grla je čest uzrok grlobolje. Suhoću grla najčešće uzrokuje stalno disanje na usta, tj. začepljen nos zbog deformirane nosne pregrade, nosnih polipa, otečenosti nosne sluznice radi alergije itd.

Pušenje, alkohol, iritansi…

Vanjski faktori kao što je pušenje, pijenje alkohola, gaziranih pića, izloženost dimu, isparavanjima, fizikalnim i kemijskim agensima na poslu također mogu uzrokovati grlobolju.

Zloćudne bolesti

Najozbiljniji uzrok grlobolje su zloćudne bolesti ždrijela, krajnika i grkljana. Češće se javljaju kod pušača, alkoholičara, ali sve više vidimo tumore i kod mlađih ljudi bez spomenutih čimbenika rizika. Stanovitu ulogu u nastanku tumora u području glave i vrata ima i infekcija HPV virusom (koja se inače može vrlo lako prevenirati cijepljenjem).

U potrazi za dijagnozom

Mogli bi reći da  grlobolja može biti naglo nastala (akutna, traje do tri tjedna) i dugotrajna (kronična, traje dulje od tri tjedna). Češći uzrok grlobolje nastaje u usnoj šupljini, ždrijelu i krajnicima. Najčešće je riječ o virusnim infekcijama, suhoći usta uzrokovanoj začepljenošću nosa, alergijama i sličnom.

Grlobolja koja nastaje nakon posjeta nekom koncertu, svadbi, na mjestima gdje osoba puno i glasno govori, češće će biti uzrokovana promjenama na glasnicama.

Zbog kompleksne anatomije i isprepletenosti inervacije u području glave i vrata nekada ne možemo odmah reći gdje je uzrok grlobolje. Pacijent nekada dođe zbog bolova u uhu, a možemo mu otkriti tumor grkljana koji refleksno uzrokuje uhobolju. Dijagnostika nije uvijek jednostavna.

Crtica iz povijesti: tumor grkljana kriv za Prvi svjetski rat?

Najpoznatiji primjer loše odrađene dijagnostike i liječenja je u priči o prusko-njemačkom prestolonasljedniku Friedrichu koji je 1887. osjetio grlobolju i promuklost. Njemački liječnici (kasnije se pokazalo točno) postavili su sumnju na tumor grkljana i predložili operaciju. U to doba takve operacije imale su ogroman broj komplikacija i nisu bile previše uspješne.

Njegova supruga, princeza Victoria, inzistirala je na drugom mišljenju i našli su ga kod slavnog britanskog doktora Sir Morella Mackenzieja, oca britanske otorinolaringologije, osnivača poznatog britanskog ORL časopisa. Mackenzie je uzeo princu nekoliko biopsija, preparate je mikroskopom gledao najpoznatiji njemački patolog, dr Rudolf Virchow i analiza je pokazala da se radi o dobroćudnoj tvorbi. Zaključak je bio protiv operacije, odnosno preporuke njemačkih doktora.

Nesretnom princu bolest je napredovala. Nakon očeve smrti postao je car Friedrich III (Kaiser Fritz), ali je na prijestolju, do smrti, bio samo 99 dana. Novim carem postaje njegov sin, Wilhelm. Za razliku od oca, koji je bio sklon razvoju demokracije i vrlo miroljubiv, nasljednik Wilhelm je imao imperijalističke ambicije te želju za vojnom ekspanzijom što će, u konačnici, završiti s Prvim svjetskim ratom.

Postoje znanstveni članci koji istražuju kako je tumor grkljana (nepravilno dijagnosticiran i liječen) uzrokovao Prvi svjetski rat.