Razlog više za cijepljenje: izrasline na grkljanu uzrokovane HPV-om

HPV virusna infekcija može uzrokovati pojavu izraslina (papiloma) na grkljanu (laringealna papilomatoza). S obzirom na to da je bolest sklona recidivima, rekurirajuća je i može zahvatiti gotovo čitav respiratorni sustav od nosa do pluća, naziva se rekurirajuća respiratorna papilomatoza (RRP).

Radi se o rijetkoj, ali potencijalno vrlo ozbiljnoj bolesti. Pojavljuje se bimodalno – u dječjoj (juvenilni oblik) i odrasloj dobi (adultni tip). Ta dugogodišnja podjela na dječju i odraslu dob (do 12 i poslije 12 godina) prema novim istraživanjima više ne postoji jer se pojavljuje najčešće u tri perioda života, tj. do 7. godine, do 35. i do 64. godine.

Uzročnici i infekcija

Uzročnici su najčešće HPV virusi tip 6 i 11. Radi se o virusima koji uzrokuju rast dobroćudnih izraslina u dišnom sustavu, nemaju sklonost izazivanju zloćudne bolesti (ako se bolest pojavi rano i ako ju uzrokuje tip 11 to je ipak moguće). Bolest mogu uzrokovati i drugi tipovi virusa (16 i 18) i tada bolest postaje vrlo ozbiljna uz mogući nastanak maligne transformacije.

Nastanak prijenosa virusa je još u istraživanju. Infekcija može nastati spolnim putem, prenatalno i perinatalno. Kod djece se čini da je perinatalni prijenos najčešći. Uz vaginalni porod, šansa za infekciju djeteta od zaražene majke je oko 18%. Carskim rezom taj postotak pada na oko 9%.

Infekciji pogoduje trijas – prvorođeno dijete, mlada majka i vaginalni porod. Čini se da je uzrok češćoj pojavi bolesti, uz ovaj trijas, i produljeno drugo porodno doba tijekom porođaja.

Simptomi

Simptomi bolesti se ne pojavljuju odmah. U djece se pojavljuju obično u dobi od druge do šeste godine, iako ih nalazimo i u vrlo ranoj dobi, već kod beba od 6 mjeseci. Prvi simptom obično je promuklost koja, ako nije jako izražena, može ostati dugo neprepoznata. Kod male djece se može pojaviti potpuna afonija – plaču bez ikakvog glasa, vrlo uznemirujuć simptom.

Daljnji razvoj simptoma uzrokovat će progresivnu promuklost (češće u odraslih). Napredovanjem bolesti i rastom izraslina (papiloma), razvit će se i smetnje disanja, smetnje gutanja, kronični kašalj, ponavljajuće respiratorne infekcije gornjih dišnih putova i upale pluća. Ovi simptomi mogu krivo usmjeriti u postavljanje dijagnoze astme, laringitisa, bronhitisa, laringomalacije ili postojanja stranog tijela u dišnom sustavu.

Najčešće mjesto nastanka papilomatoze u dišnom sustavu je grkljan, a na grkljanu su to glasnice. S obzirom na mjesto nastanka bolesti (glasnice), vrlo brzo se javljaju simptomi (promuklost). Unatoč tome, potrebno je i do godinu dana za postavljanje dijagnoze od prve pojave bolesti.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza se postavlja otorinolaringološkim pregledom koji obuhvaća i pregled grkljana endoskopom. Izrasline obično nalazimo na glasnicama. Nekada te izrasline mogu biti toliko velike da otežavaju disanje te će biti potrebna hitna operacija koja će spriječiti gušenje i smrt.

Liječenje

Bolest je neizlječiva. Cilj liječenja je olakšati disanje i poboljšati glas, nikako eradikacija bolesti jer ona nije moguća. Upravo zato su potrebne vrlo precizne, nježne operacije po fonokirurškim principima koje neće napraviti dodatnu štetu, uzrokovati fibroze, stenoze, priraslice i, u konačnici, dovesti do nepopravljivog stanja.

Operacija se može izvoditi kirurškim instrumentima (škare, hvataljke), laserom ili tzv. mikrodebriderom. Kao dodatak kirurškom liječenju primjenjuju se godinama i neki lijekovi kao što su cidofovir, bevacizumab, interferon, cimetidin, celecoxib i drugi.

Važnost cijepljenja

Posebno mjesto u liječenju i prevenciji HPV infekcije ima cijepljenje. Koliko je dobar učinak cijepljenja, može se vidjeti na primjeru Australije. U Australiji je uvedeno cijepljenje protiv HPV virusa 2007. i imali su odličan odgovor među djecom, cijepljeno je više od 80% djevojčica i više od 75% dječaka. Rezultat toga je čak osam puta smanjen broj novih infekcija s HPV virusom i razvoja RRP-a. S obzirom na to da HPV uzrokuje, osim ove uglavnom benigne bolesti, i one zloćudne kao što su karcinomi usne šupljine, ždrijela i grkljana te karcinom vrata maternice, cijepljenje ima ogromnu javnozdravstvenu važnost. U Hrvatskoj je procijepljenost oko 30% (44% djevojčice i 25% dječaci).

Cijepljenje se primjenjuje i kod već oboljelih pacijenata. Ono neće izliječiti pacijenta od infekcije, ali potiče imuni odgovor organizma te smanjuje infekcije okolnih zdravih stanica koje se nalaze uz inficirane stanice. Tako se i produljuju intervali bez bolesti i smanjuje se potreba za operacijama (pacijenti imaju i po više desetaka operacija tijekom života). Ovakvo cijepljenje i većina lijekova koji se primjenjuju je tzv. off label (bez službene preporuke), a primjenjuju se tek nakon detaljnog objašnjenja pacijentu.