Brinimo o zdravlju uha, sačuvajmo svoj sluh

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako više od 466 milijuna ljudi ima ozbiljno oštećenje sluha, od toga 34 milijuna djece.

Ovaj podatak podrazumijeva oštećenje sluha od 40 dB na uhu s boljim ostacima sluha kod odraslih, odnosno 30 dB kod djece. Također, procjenjuje se da je 1.1 milijardi mladih u dobi između 12. i 35. godine u riziku od oštećenja sluha zbog izlaganja buci (slušanje glasne glazbe, preglasne projekcije u kino dvoranama, koncerti, sportska događanja i slično).

U Hrvatskoj oko 10% populacije ima određeni stupanj oštećenja sluha, a godišnje se rodi oko 300 djece s oštećenim sluhom. Ipak 60% oštećenja sluha u djetinjstvu može se prevenirati (komplikacije pri porodu ili u trudnoći, infekcije, korištenje nekih lijekova itd.). Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, broj osoba s oštećenim sluhom kod kojih je utvrđen invaliditet temeljem tog oštećenja je 15.456 u 2020. godini, a u Gradu Zagrebu 2.241. Glavni uzroci gubitka sluha su kronične infekcije uha, rupture bubnjića, traume uha, nakupine cerumena, urastanje tumora, mehanička oštećenja, genetika.

Probir – rehabilitacija – komunikacija

Tema ovogodišnjeg dana uha i sluha posvećena je brizi za zdravlje uha i očuvanje sluha za sve dobne skupine, uz naglasak na probir, rehabilitaciju i komunikaciju. Glavne poruke Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana uha i sluha su:

• komunikacija i dobar sluh međusobno nas povezuju tijekom cijelog života,
• primjerena i pravovremena intervencija i pomoć osobama oštećena sluha olakšava pristup obrazovanju, zapošljavanju i uspješnoj komunikaciji,
• potrebno je povećati dostupnost rehabilitacijskih postupaka koji pomažu kod gubitka sluha,
• ranu intervenciju se mora učiniti dostupnom kroz zdravstveni sustav.

U svim razdobljima života dobar sluh i komunikacija su važni, osobito u najranijoj dobi. Metoda novorođenačkog probira sluha primjenjuje se odmah u rodilištu kako bi se što ranije uočili problemi sa sluhom. Otkrivanje u ranom djetinjstvu je izuzetno važno zbog pravilnog razvoja kognitivnih sposobnosti. Problemi sa sluhom mogu se javiti i kasnije. Ako se dijete ne odaziva na poziv, ne reagira na podražaje, ne igra se s drugom djecom – potrebno je ispitati sluh.

Sluh najčešće počinjemo gubiti u kasnim 60-im godinama; kod trećine osoba starijih od 65 godina sluh je oštećen što značajno narušava kvalitetu njihovog života. Izbjegavaju druženja, izoliraju se od okoline, osamljuju. Ako su negativne posljedice smanjenog sluha prisutne dulje vrijeme, ugroženo je mentalno i tjelesno zdravlje starije osobe. Stoga je važno čim ranije potražiti primjerenu pomoć jer se pravovremenom reakcijom može usporiti gubitak sluha. Pravilno postavljena slušna pomagala poboljšavaju komunikaciju kod 90% osoba. 

Rekreacijski gubitak sluha

Znanstvenici podsjećaju i da su današnje generacije mladih izložene ozbiljnom riziku od gubitka sluha. Rekreacijski gubitak sluha rezultat je učestale izloženosti buci u slobodno vrijeme prilikom korištenja slušalica i pametnih telefona te preglasnim slušanjem glazbe (obično više od 100 db). Dokazano je da izloženost buci od 85 dB tijekom osam sati, s vremenom uzrokuje gubitak sluha. Jačina zvuka tih uređaja šalje glazbu preko slušalica izravno u naše uho i to tako da više ne čujemo ljude oko sebe ili buku prolazećih automobila i tramvaja, što znači da je preglasno i opasno.

Zujanje u ušima jedna je od posljedica, odnosno jedan od načina na koje se uho reparira i vraća u prethodno stanje. 

Praktične savjete o očuvanju uha i sluha potražite na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.