Naćulite uši – čujete li dobro ili je vrijeme za odlazak liječniku?

Mnogi nisu svjesni da im sluh oslabljuje, ili to zanemaruju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kad ljudi shvate da imaju probleme sa sluhom, većina njih ništa ne poduzme odmah, nego protekne čak pet do osam godina dok napokon odluče potražiti stručnu pomoć. Zašto ne slušamo signale koje nam šalju naše uši i ne djelujemo odmah kako bismo spasili sluh?

Naime, još uvijek je uvriježeno mišljenje da je gubitak sluha neminovan sa starenjem. Takvim rezoniranjem ne uviđaju se dalekosežne posljedice oštećenja sluha na svakodnevni život. Mnogima je najveća prepreka strah da će zbog nagluhosti biti stigmatizirani kao nesposobni i neprivlačni. A raširene su i predrasude da su slušni aparati ružni i nezgrapni. No, u današnje vrijeme oni su toliko tehnološki napredni da se izrađuju po mjeri i gotovo su neprimjetni.

Sve više mladih ima oštećen sluh

Što bolje zaštitimo svoje uši od štetnih utjecaja – počevši od buke – to je manja vjerojatnost da će nam kasnije u životu biti potrebna slušna pomagala. Premda je nemoguće potpuno izbjeći buku jer ona je postala sveprisutna (u prometu, kafićima, trgovačkim centrima, kino dvoranama…), ipak možemo izravno smanjiti jednu od najvećih opasnosti – glazbu koja trešti iz slušalica.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da sve više ljudi – ponajprije djece i mladih – pati od tinitusa (zujanja i šuma u ušima) i oštećenja sluha zbog slušanja glazbe pojačane „do daske“. Osobito ako koriste slušalice koje se umeću u ušni kanal.

Kakve slušalice odabrati?

Bolji izbor su klasične slušalice što se samo prislone na ušnu školjku, no pritom se valja pridržavati i drugih preporuka stručnjaka: nemojte pojačavati glazbu tako da uopće ne čujete druge zvukove oko sebe. Ako i osoba pored vas može čuti što slušate, to znači da ste jako pretjerali.

Slušajući glazbu preko slušalica, ne bismo smjeli pojačavati zvuk na više od 60 posto maksimalne razine. Poželjno je da slušalice imaju takozvanu noise cancelling opciju, što znači da uklanjaju vanjsku buku bez potrebe da se zvuk iz slušalica intenzivno pojačava.

Spasonosni čepići

Za boravka u klubovima gdje glazba obično tutnji, te na koncertima i bučnim sportskim događanjima, ne valja biti u blizini zvučnika ili pojačala zvuka. Preporučuju se zaštitni čepići za uši koji ne mijenjaju prirodu zvuka, ali ga prigušuju da ne ošteti sluh. Takvi čepići mogu se koristiti i za zaštitu od buke u vožnji otvorenim automobilima ili na motorima.

Obvezno treba zaštititi uši pri industrijskim, građevinskim i drugim radovima pri kojima se stvara snažna buka. Primjerice, može se koristiti posebna vrsta čepića koji omogućuju razumljivost govora te općenito praćenje zvukova iz okoline, a da je pritom sluh zaštićen od buke.

Morate li spavati u bučnome okruženju (npr. aerodrom, autobus, hostel) ili imate „lak“ san pa vas budi svaki šušanj i hrkanje, možete si pomoći čepićima za spavanje koji prigušuju ometajuće zvukove.

Što još oštećuje naše uši i sluh?

Osim buke, među glavnim uzročnicima oštećenja i gubitka sluha su česte i jake upale uha. Ne oklijevajte stoga s odlaskom liječniku ako u jednome ili oba uha osjećate nelagodu i bol.

Vlaga potiče razmnožavanje bakterija u slušnim kanalima. Stoga ručnikom nježno osušite uši nakon svakog kupanja, tuširanja ili plivanja. Ako ste skloni infekcijama, zaštitite uši posebnim čepićima za plivanje i ronjenje.

Štapiće za uši koristite vrlo oprezno i samo povremeno. Naime, vosak u ušima pruža im prirodnu zaštitu, pa ga ne valja previše uklanjati. Neki zdravstveni stručnjaci smatraju da uopće ne bismo trebali koristiti štapiće za uši jer se tako može oštetiti bubnjić i dublje zagurati vosak u uho.

Tjelovježba i redovite kontrole sluha

Znanstveno je dokazano da je u prevenciji oštećenja sluha važna i – tjelovježba, zato što potiče prokrvljenost, a time i bolju funkciju slušnog osjeta. Tjelovježba je ujedno dobra prevencija debljine, a sve više istraživanja pokazuje da je debljina povezana sa slabljenjem sluha jer izaziva upalne procese i oštećenja krvnih žila.

Ključno je znati i to da sluh treba redovito provjeravati. U zdravstvenim ustanovama i prodavaonicama slušnih pomagala možete brzo i bezbolno, a najčešće i besplatno, testirati sluh audiometrijom – mjerenjem pri kojemu osoba sjedi u zvučno izoliranoj kabini sa slušalicama na ušima, kako bi se precizno mogao odrediti takozvani prag sluha i eventualna oštećenja.