10 izazova s kojima se svakodnevno susreću osobe oštećenog sluha

Iako se mnogi svakodnevno susreću s izazovnim situacijama, gluhim i nagluhim osobama su takve situacije češće, zbog čega drugačije prilaze svijetu. Aktivnost kao što je čitanje s usana sugovornika kojim se dekodiraju izgovorena slova, nošenje slušnog pomagala, ili korištenje znakovnog jezika uvelike pomažu osobama oštećenog sluha u komunikaciji i interakciji s drugima.

Razmislimo o svakodnevnim situacijama i izazovima s kojima se susreću nagluhe i gluhe osobe, koje prenosimo za vas, kako bismo svi razvili više empatije i razumijevanja, posebno u ovim kriznim vremenima.

Javne objave ili objave na razglas

Objave na razglas nas informiraju o stanju, promjenama, zbivanju na javnom mjestu kao što je utakmica, željeznička postaja, javni prijevoz. Sjećate li se kako ste se osjećali zadnji puta kada niste s razumijevanjem čuli što osoba na razglas govori? Do osoba koje slabo čuju ili su izgubile sluh ta informacija nikada ne dođe jer ju ne čuju. Srećom, poruke su najčešće i napisane što im znatno pomaže u orijentaciji i razumijevanju okoline.

Spori sugovornici

Nerijetko smo skloni u razgovoru s gluhim i nagluhim osobama sporije govoriti jer mislimo da će nas tada jasnije razumjeti. Premda to činimo s najboljom namjerom, sporiji govor može napraviti više štete nego koristi. Naime, gluhe i nagluhe osobe su tijekom života uhvatile prirodan ritam govorenja pa sugovornik koji sporo govori može djelovati nerazumljivo, a poruka se može potpuno krivo shvatiti.

Boravak u mraku

Tamne i glasne prostorije, kao što su klubovi, stvaraju poteškoće gluhim i nagluhim osobama u interakciji s drugima. Budući da se općenito oslanjaju na znakovni jezik, taman prostor može utjecati na komunikaciju jer osobe ne vide jasno sugovornika.

Prilazak s leđa

Jeste li se ikada prestrašili kada vam je netko prišao s leđa, a niste ga čuli? Jednako tako je gluhim i nagluhim osobama koje ne vide ili ne osjete vibracije da im netko prilazi s leđa. Nekim ljudima slabijeg sluha ovo predstavlja posebnu neugodnost. Ono što možete učiniti je dati jasno upozorenje osobi da ste iza nje, održati distancu tako da nismo neposredno iza nje, ili jednostavno ne prilaziti s leđa.

Važnost dodira

Osobe oštećenog sluha ne čuju dozivanje njihova imena. Ali, preferiraju pristojno tapšanje ramena kojim će vam dati do znanja da trebaju vašu pažnju, ili suprotno, vi njihovu. Dakle, dodir je u kulturi gluhih i nagluhih dakako poželjan, pa se oko toga ne trebate ustručavati.

Znakovni jezik nije univerzalan

Znakovni jezik je daleko od univerzalnog. Postoje različiti standardi i pravila ovisno o državi u kojoj se boravi. Tako se, primjerice, razlikuju znakovni jezik u SAD-u i Velikoj Britaniji. Međutim, ne razlikuje se samo ovisno o državi, jer i regije imaju različite standarde, a fraze, slangovi i narječja posebno otežavaju razumijevanje znakovnog jezika.

Prijava za posao i intervju

Sama pomisao na intervju za posao mnogima izaziva stres i neugodu, a zamislite kako je tek gluhim i nagluhim osobama koje su svjesne da većina ne zna znakovni jezik pa tako niti poslodavci.

Poslodavci često nemaju tolerancije za osobe oštećenog sluha jer im to predstavlja dodatni posao oko prilagodbe radnih zadataka i okruženja. Osim toga, samo intervjuiranje je otežano ako prevoditelj nije prisutan ili ako osoba koja vodi razgovor nije informirana da osoba oštećena sluha dolazi na razgovor za posao.

Odlazak u kino i kazalište

Odlazak u kino može predstavljati izazov ako film nema titlove ili je sinkroniziran. Jednako je i s kazalištem koje najčešće nema titlove, osim ako se ne traži termin koji nudi tu opciju.

Briga o slušnim pomagalima

Premda slušni aparati pomažu milijunima ljudi oštećenog sluha diljem svijeta, potrebno je voditi brigu o aparatiću što nekima može biti pomalo naporno. Nošenje baterija na putovanje ili briga o zaštiti slušalica od vode mogu izazvati dodatni stres kod osoba oštećenog sluha. Osim toga, slušni aparat je prilično osjetljiv, pa može prestati raditi čak i ako malo pokisne.

Depresija i anksioznost

Studija iz 2019. pokazala je da postoji veza između gubitka sluha i depresije, posebno kod ljudi do 70 godina starosti. Istraživanje je dokazalo da oko jedna od pet osoba oštećenog sluha ima izražene simptome kliničke depresije. Stoga, ako u blizini imate nagluhu osobu ili onu koja je potpuno izgubila sluh, uzmite u obzir ovo istraživanje te razgovarajte s osobom i pružite joj podršku, ili potražite stručnu pomoć.

Izvor: https://www.disabilityexpertsfl.com/blog/difficulties-the-deaf-face-every-day