Posljedice pušenja u usnoj šupljini: od nikotinskog stomatitisa do karcinoma
Pušenje je značajan čimbenik u nastanku oralnih bolesti i tegoba. Osim što dovodi do promjena na sluznici, stvaranjem pogodnog okoliša za razvoj bakterija utječe i na zubno meso te gubitak zuba
U osoba pušača mogu se pojaviti razne promjene u usnoj šupljini koje se jednim imenom nazivaju nikotinski stomatitis. Sluznica u usnoj šupljini, osobito pod jezikom, ima veliku sposobnost resorpcije.
Upala sluznice u usnoj šupljini (stomatitis) može zahvatiti cijelu sluznicu u obliku crvenila (eritema), ali se ipak najjače očituje na obraznoj te sluznici tvrdog i mekog nepca. Neovisno o načinu na koji se uzima duhan (cigareta, cigara, lula), njegovo djelovanje na oralnu sluznicu proizlazi iz termičkog djelovanja koje nastaje njegovim izgaranjem te iz dima u kojem se nalaze produkti izgaranja duhana.
Promjene u ustima
Za nastanak promjena u ustima zbog pušenja, važni su učestalost pušenja, broj popušenih cigareta, dužina pušačkog staža i dob u kojoj je osoba počela pušiti.
Mogu se razviti:
- jači ili slabiji stomatitis,
- orožnjeni izgled sluznice (hiperkeratoza), kada se dodirom jezika to područje osjeća kao hrapava i tvrda ploča,
- osjećaj pečenja nepca i jezika, koji se intenziviranjem pušenja mijenja u osjet boli (stomatodynia).
Pušenje je jedan od uzročnih čimbenika nastanka keratotičnih lezija sluznice usne šupljine. Takav oblik se naziva leukoplakija pušača, koja može biti benigna i maligna. Izdvaja se zato što se može razviti u malignu leziju. Klinički, radi se o bijeloj orožnjenoj sluznici koja može biti hrapava, s udubinama ili bez, što ovisi o lokalizaciji.
Oralne bolesti
Više od 4000 različitih toksina je prisutno u cigaretnom dimu. Oko 50% pušača će umrijeti od bolesti uvjetovanih pušenjem.
Osim mnogih sistemskih bolesti, postoje oralne bolesti odnosno promjene:
- oralni karcinom,
- karijes,
- periodontalne bolesti,
- djelomični i potpuni gubitak zuba.
Pušenje razvija pogodni okoliš za bakterije, uzročnike periodontalnih bolesti. Pušači imaju više parodontnih patogenih bakterija od nepušača.
Istraživanja su pokazala da je kod pušača dva do tri puta učestalija parodontoza i gubitak zuba. Pušenje jedne kutije dnevno u 10 godina će uzrokovati 10% gubitka koštane potpore zuba, a pušenje jedne kutije dnevno u 20 godina ili dvije kutije dnevno u 10 godina, uzrokuje gubitak 20% koštane potpore. Koštana integracija implantata kod pušača je upitna.
Dugoročne studije su zaključile da je gubitak zuba između 19. i 40. godine povezan s pušenjem 15 cigareta dnevno. Pušenje ima negativne učinke na cijeljenje poslijeoperativnih i drugih periodontalnih tretmana. Nepušači bolje odgovaraju na periodontalnu terapiju, a regeneracija tkiva je uspješnija.
Ukratko o utjecaju nikotina na oralno zdravlje
Kada je riječ o nikotinu i oralnom zdravlju, možemo izdvojiti:
- ljepljive ostatke na zubima (plak), smeđe mrlje, kamenac,
- nikotinsko nepce (crvenilo na nepcu),
- porast raznolikosti oboljenja gingive i sporo cijeljenje,
- promjenu boje zuba,
- zadah,
- oralne lezije,
- oralni karcinom.
Recite NE bez odgađanja: 13 savjeta da pušenje za vas postane prošlost
Od posljedica pušenja u Lijepoj Našoj godišnje umre oko 9000 ljudi, a u svijetu crna brojka doseže i šest...
SAZNAJTE VIŠEOralni karcinom
Predispozicije za razvoj oralnog karcinoma uz duhanske proizvode su:
- godine,
- učestalost alkoholnih pića,
- nutricionistički deficiti,
- sifilis,
- slaba oralna higijena,
- kronična mehanička i termička trauma,
- deficiti imunosustava,
- virusna oboljenja (HPV, herpes simplex virus, Epstein-Barr virus, citomegalovirus, HIV).
Studije pokazuju da je dvostruko veći rizik pušača za pojavnost karcinoma u ustima te da alkohol povećava rizik oboljenja. Pušači koji konzumiraju tri i više pića na dan, osam puta povećavaju mogućnost oboljenja u odnosu na nepušače.
Smanjivanjem loših navika, smanjuje se rizik oboljenja, a kada se prestane pušiti, rizik rapidno pada. Pušenje je značajan čimbenik u nastanku oralnih bolesti. Ako pušite, pokušajte prestati!