Oralno zdravlje: Kako sačuvati zdravlje zubi tijekom trudnoće

Kada nastupi trudnoća, brojne žene zanemaruju zdravlje zubi i usne šupljine, što može zakomplicirati ili negativno utjecati na njihovo zdravlje, ali i zdravlje fetusa. Zbog toga trudnice moraju biti upoznate s mogućim promjenama u usnoj šupljini tijekom trudnoće te motivirane na održavanje odgovarajuće oralne higijene. Važno je bez straha i pravodobno zatražiti stomatološku pomoć.

Povišene razine gestacijskih hormona prisutne u trudnoći uzrokuju promjene u cijelom tijelu, uključujući i usnu šupljinu. Najčešće promjene koje se pritom javljaju u usnoj šupljini su trudnički gingivitis i parodontitis, sklonost karijesu, dentalne erozije, promjene u sekreciji sline, trudnički granulom, povećana pomičnost zuba i slično.

Trudnički gingivitis i parodontitis

Gingivitis je najčešća oralna bolest u trudnoći koja pogađa čak 60 do 75% trudnica, a uglavnom nestaje nakon porođaja. Gingivitis je bakterijska upala gingive, odnosno zubnog mesa, koju uzrokuje zubni plak zbog nedovoljne oralne higijene. Očituje se krvarenjem, crvenilom i upalom gingive. Trudnoća sama po sebi nije primarni uzrok gingivitisa, nego ona pojačava simptome postojećeg, plakom uzrokovanoga gingivitisa. To znači da će se trudnički gingivitis razviti kod trudnica s nedostatnom oralnom higijenom, a kod 50% žena kod kojih je gingivitis bio prisutan i prije trudnoće doći će do pogoršanja simptoma. Njegovu pogoršanju mogu pridonijeti i neodgovarajući protetski nadomjesci i ispuni.

Parodontitis se u trudnoći javlja napredovanjem prethodno postojećeg ili trudničkoga gingivitisa, također zbog neodgovarajuće oralne higijene. Trudnice oboljele od parodontitisa imaju povećan rizik od prijevremenog porođaja, niske porođajne težine djeteta, a prema nekim istraživanjima i od razvoja gestacijskog dijabetesa.

Štetne promjene u kiselosti

Tijekom trudnoće žene su sklonije razvoju zubnog karijesa zbog promjena u kiselosti usne šupljine, povećane konzumacije ugljikohidrata te, općenito, smanjene posvećenosti oralnoj higijeni i oralnom zdravlju.

Do sniženja pH vrijednosti u usnoj šupljini dolazi zbog refluksa želučane kiseline, a s čime se suočava velik broj trudnica. Učestale mučnine i povraćanja, kao i povećane energetske potrebe organizma u trudnoći, zahtijevaju uzimanje više manjih obroka i međuobroka, pri čemu trudnice obično odabiru one bogate ugljikohidratima. Pojačana osjetljivost usne i nosne šupljine na okuse i mirise tijekom trudnoće (čak i na neke preparate za oralnu higijenu) može stvarati nelagodu pri provođenju oralne higijene, ali i poticati na povraćanje. To pak može rezultirati smanjenjem motivacije trudnice za daljnjim održavanjem oralne higijene. Sve to pogoduje razvoju i naseljavanju kariogenih bakterija te lakšem nakupljanju plaka na površini zuba te, posljedično, učestalijem nastanku karijesa u trudnoći.

Dentalne erozije predstavljaju trajni gubitak tvrdog zubnog tkiva, cakline i dentina zbog djelovanja kiselina. Učestale mučnine i povraćanje više od jednom tjedno čimbenici su rizika za nastanak dentalnih erozija. U trudnoći je česta pojava i GERB-a s posljedičnim vraćanjem želučanog sadržaja u usnu šupljinu. Nastanku erozija mogu pridonijeti i loše prehrambene navike te neodgovarajuća oralna higijena trudnice.

Pripazite na oralnu higijenu

Tijekom trudnoće besprijekorna oralna higijena ključ je prevencije. Ona primarno uključuje kontrolu zubnog plaka mehaničkim četkanjem zuba nakon svakog obroka i korištenje zubnog konca ili interdentalnih četkica. Savjetuje se pravilno četkanje (bez jakog pritiska na zube) upotrebom mekane četkice i zubne paste bogate fluoridima. Po potrebi se može koristiti i voda za ispiranje usta koja ne smije sadržavati alkohol. Treba izbjegavati pranje zuba najmanje 30 do 60 minuta nakon povraćanja, regurgitacije želučanog sadržaja ili konzumacije kiseloga.

Zadaća je stomatologa da svim trudnicama objasni važnost dobre oralne higijene i demonstrira njezino pravilno provođenje. Pravilna prehrana tijekom trudnoće, uz adekvatnu oralnu higijenu, ima ključnu ulogu u prevenciji razvoja karijesa. Preporučuje se češće konzumiranje hrane koja potiče salivaciju, odnosno lučenje sline (svježe voće i povrće, sir, sol), smanjenje unosa kariogene hrane (šećera i ostalih ugljikohidrata), a zaslađene i gazirane napitke izbjegavati i zamijeniti ih vodom.