Muke po umnjacima: Kada je vrijeme za njihovo vađenje?

Nažalost, oralna i dentalna bol je nešto s čime se svi susrećemo tijekom života, a jedan od najčešćih razloga posjeta stomatologu je bol uslijed nicanja umnjaka.

Teško je spriječiti pojavu problema sa umnjacima, čak i kod osoba sa odličnim oralno-higijenskim navikama. Čak i bez karijesa i bolesti desni, umnjaci mogu biti izvor boli, oteklina i infekcija.

Mudrost dolazi s godinama…

Tijekom života razvijamo dva seta zuba. Mliječni zubi, počinju se razvijati u ranoj dobi i pružaju potrebnu funkciju žvakanja hrane u djetinjstvu. Od šeste godine pa sve do rane odrasle dobi, ti se zubi postupno zamjenjuju trajnim zubima. Općenito, prosječna odrasla osoba ima ukupno 32 trajna zuba.

Umnjaci tj. treći kutnjaci, posljednji su trajni zubi koji niču u ustima. To se događa u dobi od 18 do 25 godina. Zbog kasnije dobi nicanja postali su poznati kao zubi “mudrosti” što se povezuje s poslovicom i uvjerenjem da “mudrost dolazi s godinama”. Najudaljeniji su stražnji zubi u gornjoj i donjoj čeljusti. Većina nas razvije četiri umnjaka, ali mnogi mogu imati samo tri, dva, jedan, ili ako ste sretnik, nijedan.

Jesu li nam umnjaci doista potrebni?

Naši najraniji preci hranili su se sirovim mesom, orašastim plodovima, korijenjem, bobicama i lišćem. Nisu imali luksuz koristiti nož za rezanje i pripremu hrane, a kuhanje mesa nije bila njihova opcija. Žvakanje ove teške, grube i hrapave hrane zahtijevalo je širu čeljust i jake kutnjake. Kako su se njihovi zubi trošili i ispadali, na njihovo mjesto mogli su niknuti umnjaci i pružiti prijeko potrebnu zamjenu.

Današnja prehrana bazirana je na mekšoj hrani, ugljikohidratima i visokokaloričnoj hrani što je uz preventivnu zubnu njegu dovelo do toga da nam umnjaci više nisu potrebni. Znanstvenici klasificiraju umnjake kao “zakržljale organe” ili dijelove tijela koji su evolucijom postali bez funkcije.

Muke po umnjacima

Uslijed nedostatka prostora za normalno nicanje, zapreke (npr. drugi zub) ili nepravilnog položaja, umnjaci ostaju impaktirani tj. ukliješteni u čeljusti ili ispod desni. Impaktirani zubi najčešće se otkrivaju slučajno, rendgenski ili klinički.

Impaktirani umnjaci mogu uzrokovati iznenadne (akutne) probleme, trajne (kronične) probleme ili uopće ne uzrokovati probleme. Mogu biti odgovorni za brojne simptome povezane s neuralgijama glave. Tada bol nastaje zbog pritiska ukliještenog zuba na živčane završetke. Upala izostaje kod potpuno izniklih umnjaka i kod onih koji nisu uopće niknuli.

Kod djelomično izniklih umnjaka (samo dio krune zuba vidljiv u usnoj šupljini) postoji komunikacija sa usnom šupljinom i dolazi do upale okolnog mekog tkiva – perikoronitisa. To je posljedica nakupljanja bakterija koje se ondje nalaze te nedostatka adekvatnog čišćenja. U početku zubno meso je crveno, bolno i otečeno, a ukoliko upala napreduje bol postaje jača, pulsirajuća i učestalija. Perikoronitis se manifestira jakom boli koja se širi u uho i čeljusni zglob. Uz crvenilo i upalu oklone sluznice javljaju se trizmus (stanje otežanog ili ograničenog otvaranja usta uzrokovanog grčem mišića za žvakanje), disfagija (teškoća gutanja) te povećani limfni čvorovi.

Umnjake se tradicionalno povezuje i s gužavnjem prednjih zuba. Međutim, suvremena struka, vrlo je kritična prema takvom razmišljanju te možemo zaključiti da u najvećem broju slučajeva impaktirani umnjaci nisu uzročnici takvih pojava u usnoj šupljini. Zbijenost zuba česta je pojava i u slučajevima pacijenata koji nemaju zametke umnjaka.

Kada je vrijeme za vađenje umnjaka?

Terapija impaktiranih umnjaka je alveotomija, a ukoliko ne rade nikakve smetnje, nema potrebe za njihovim uklanjanjem. Samo postojanje neizniklog umnjaka nije indikacija za vađenje. Indikacije za vađenje umnjaka su ponavljajući perikoronitisi, apscesi, periapikalni proces, veliki karijesni defekt, parodontna bolest, ciste, tumori i resorpcija drugog kutnjaka uzrokovana impaktiranim umnjakom.

Treba naglasiti da je operativno vađenje umnjaka, alveotomija, u potpunosti bezbolan zahvat, ali postoperativni oporavak je vrlo individualan i mogući su i scenariji u kojima pacijenti i više dana nakon zahvata osjećaju bolove i nelagodu u usnoj šupljini.

Savjeti za oporavak nakon zahvata

Umnjaci vas neće učiniti mudrijima.

Ako vaš stomatolog preporučuje vađenje umnjaka, nemojte paničariti. Nakon vađenja bit ćete jednako mudri kao i prije. U stvari, kad umnjaci počnu utjecati na vaše oralno zdravlje, uklanjanje istih najpametnija je odluka koju možete donijeti. Bitno je slijediti sve upute za naknadnu njegu kako biste pravilno izliječili i spriječili bilo kakve komplikacije.

• Krvarenje – može se očekivati 2-3 dana nakon zahvata. Držite jastučić od gaze iznad mjesta ekstrakcije 30 minuta nakon operacije. Ako se krvarenje poslije tog vremena nastavi, potrebno je kontaktirati liječnika.
• Oteklina – povremeno nanosite vanjske hladne obloge kako biste umanjili oteklinu, modrice ili bilo kakve nelagode. Oblog držite 20 minuta pa hlađenje ponoviti u vremenskim razmacima od 30 do 60 minuta.
• Lijekovi – Uzmite propisane lijekove protiv bolova i antibiotike za infekciju točno prema uputama vašeg stomatologa.
• Ne ispirati usta vodom ili dezinfekcijskom tekućinom za usnu šupljinu prvi dan nakon zahvata.

• Ograničite jelo, piće i razgovor prva dva sata nakon operacije. Nakon zahvata jedite isključivo mekšu hranu. Izbjegavajte toplu hranu i napitke, kao i gazirana pića. Ne upotrebljavajte slamku dok pijete.
• Drugi dan nakon zahvata započnite s redovnom higijenom usne šupljine, ali izbjegavajte četkanje područja oko rane.
• Izbjegavajte intenzivno vježbanje nekoliko dana.
• Izbjegavajte pušiti tijekom oporavka.

Vrlo je bitno slijediti upute stomatologa nakon zahvata kako bi se izbjegle moguće komplikacije. Bez obzira trebate li izvaditi jedan umnjak ili sva četiri, imajte na umu da vaš stomatolog zna kako vas provesti kroz ovaj postupak bez komplikacija. Budite mudri i slušajte ga!