Alergični na pelud, ali i na hranu? Provjerite imate li OAS

Patite od peludne groznice, pojeli ste jabuku ili breskvu i počinje vam se javljati neobičan svrbež usnica koji se širi u usta ili na jezik. Niste jedini, otprilike 20 do 70% odraslih osoba alergičnih na pelud ima slične simptome nakon konzumacije sirovog voća, povrća, orašastih plodova ili nekih začina.

Do te reakcije dolazi jer su proteini koji se nalaze u nekom voću i povrću strukturno vrlo slični onima u peludi pa mogu zbuniti imunosni sustav te prouzročiti alergijsku reakciju ili pogoršati postojeće simptome, što se naziva križna reaktivnost.

Oralni alergijski sindrom (OAS) oblik je kontaktne alergijske reakcije posredovane IgE protutijelima potaknut križnom reakcijom između alergena u peludi i alergena u svježem voću i povrću. Učestalost OAS-a raste s dobi i najčešća je manifestacija alergije na hranu kod adolescenata i odraslih. No hrana kao što su kravlje mlijeko, jaje ili plodovi mora ne uzrokuje OAS.

„Drugačija“ alergija na hranu

Kako bi se izbjegla konfuzija između ovog jedinstvenog sindroma alergije na hranu i alergija na hranu koje nisu povezane s inhalacijskim alergenima, često se koristi i naziv “sindrom alergije na pelud i hranu”. Kod alergija na hranu dolazi do reakcije nakon izravne senzibilizacije na proteine hrane, a ne na križnu reaktivnost između prehrambenih proteina i inhalacijskih alergena.

Štoviše, alergije na hranu mogu biti prouzročene biljnim ili nebiljnim namirnicama te nastaju kao odgovor na tvari koje su relativno stabilne i sposobne preživjeti probavu i/ili kuhanje. Osim toga, alergije na hranu češće dovode do sistemskih alergijskih reakcija, uključujući anafilaktičku.

Na OAS treba posumnjati kod osoba koje imaju karakteristične simptome odmah nakon uzimanja sirovog voća, povrća, orašastih plodova i začina. S obzirom na to da probavni enzimi u gastrointestinalnom traktu lako razgrađuju alergene u hrani, simptomi OAS-a obično su ograničeni na usta i ždrijelo, iako se rijetko mogu javiti sistemske reakcije.

Najčešći simptomi OAS-a uključuju svrbež ili oticanje usta, lica, usana, jezika i grla. Obično se pojavljuju odmah nakon konzumiranja hrane, a u rijetkim slučajevima i više od sat vremena kasnije. OAS se općenito smatra blagim oblikom alergije na hranu. Rijetko može prouzročiti teže oticanje grla, što može otežati gutanje ili disanje.

Kod koga se javlja OAS?

Pojedinci mogu razviti simptome nakon konzumacije samo jedne namirnice, a drugi pak na više različitog voća i povrća. Neki navode da samo određene vrste voća uzrokuju simptome, primjerice specifične sorte jabuke. Učestalost senzibilizacije na biljnu hranu najveća je kod osoba s alergijom na pelud breze.

OAS mogu razviti i osobe alergične na lateks. Veća je vjerojatnost da će se pojaviti kod onih koji su u stalnom kontaktu s lateksom, kao što su zdravstveni radnici i osobe koji imaju više kirurških zahvata. S obzirom na sličnost nekih alergena lateksa te nekih u određenim namirnicama, osobe alergične na lateks mogu reagirati na hranu poput avokada, banane, kivija i kestena. To se stanje naziva sindrom lateks hrane.

Prevencija i liječenje

Najlakši i najsigurniji način liječenja jest izbjegavanje namirnica koje stvaraju simptome OAS-a, osobito sirovih. Ne događa se uvijek da sva hrana u skupinama križne reaktivnosti uzrokuje problem. Osim ako nije drugačije savjetovano, ne trebate izbjegavati svu hranu u skupini.

Jedan od načina kako se smanjuje rizik križnih reakcija jest termička obrada hrane. Visoke temperature razgrađuju proteine koje dovode do OAS-a pa konzumirajte kuhano ili pirjano voće i povrće. Treba izbjegavati sporne namirnice u cjelovitom obliku, a sjeckanjem, ribanjem i cijeđenjem soka smanjit će se alergeni potencijal.

Ponekad će pomoći i obrada namirnica u mikrovalnoj pećnici. U slučaju OAS-a prouzročenog orašastim plodovima ili celerom, konzumaciju tih namirnica trebalo bi potpuno izbjegavati, bilo svježih ili kuhanih, zbog većeg rizika od nastanka teže alergijske reakcije.

Savjet +

Najčešće križno-reaktivne namirnice i njihovi peludni analozi su:

• Breza: jabuka, breskva, kruška, trešnja, lješnjak, celer, šljiva, badem, krumpir, marelica, kivi, mrkva, korijandar, kim, komorač, anis, kikiriki, pšenica
• Ambrozija: banana, lubenica, dinja, krastavci i tikvice
• Trava: dinja, krumpir, rajčica, lubenica, naranča, lješnjak, peršin, trešnja
• Pelin: celer, mrkva, suncokret, med
• Kikiriki: mahunarke, trave, pšenica, kukuruz