Prvi oftalmološki pregled u trećoj godini

Vid je izuzetno važan i s rođenjem nije u potpunosti razvijen. Tek nakon poroda vidni podražaji započinju intenzivan razvoj vida. Kad dijete navrši tri godine, roditelj je taj koji bi ga trebao odvesti na preventivni, rutinski pregled oftalmologu bez obzira na to što se naizgled sve može činiti u najboljem redu.

Kada roditelji razmišljaju o dobrom vidu svog djeteta, uglavnom misle o tome koliko jasno vidi čitati tijekom pregleda. Roditelji često znaju reći da dijete vidi čak i mrvice kruha ne tepihu, zaboravljajući da dijete gleda s oba oka, a najvažnije je ispitati vid na svakom oku pojedinačno.

Također, pregledom vidne oštrine ne određuju se ostali aspekti vida koji su djeci potrebni za normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu, a ponajprije u školi. To su, primjerice, koordinacija očnih pokreta i mogućnost akomodacije (fokusiranja) pri gledanju na blizinu, zatim postojanje binokularnog vida, odsutnost strabizma (škiljavosti) i ostalo.

Simptomi koji bude sumnju

Simptomi i znakovi koji bi trebali pobuditi sumnju na očne bolesti kod djece su:

• bijela zjenica
• dijete ne uočava, odnosno pogledom ne prati predmete i igračke
• dijete škilji, pokriva jedno oko rukom, naginje glavu
• neprirodan položaj ili neusklađenost pokreta očiju (strabizam)
• spontani, ritmički trzaji očiju (nistagmus)
• pretjerano suzenje i crvenilo očiju, često trljanje očiju
• umor, glavobolja ili vrtoglavica pri čitanju, brzo zamaranje kod čitanja
• pretjerano približavanje TV-u

Otkrivanje mogućih uzroka lošeg vida

Najčešće očne bolesti i stanja koja mogu biti uzrok loše vidne oštrine u djeteta su refraktivne pogreške koje se ispravljaju naočalama ili kontaktnim lećama te strabizam (neprirodan položaj očiju, škiljavost).

Ostali mogući uzroci lošeg vida jesu zamućenje očne leće (katarakta), glaukom (povišen očni tlak), ozljede očiju (često djeca ne kažu da su se ozlijedila), bolesti rožnice, bolesti mrežnice i vidnog živca, tumori (retinoblastom) te neki nasljedni poremećaji.

Dječji oftalmološki pregled traje do dva sata i obuhvaća:

• određivanje vidne oštrine na blizinu i daljinu
• testove za strabizam i stereovid
• širenje zjenica i određivanje objektivne dioptrije
• kompletan pregled prednjeg i stražnjeg segmenta oka.

Određivanje vidne oštrine

Metode određivanja vidne oštrine različite su ovisno o dobi. U klinici Svjetlost kod malih beba upotrebljavaju se posebne kartice s uzorkom s pomoću kojih se utvrđuje koja veličina uzorka pobuđuje bebinu pažnju te se rezultat uspoređuje s tablicama propisanima za dob.

Za djecu predškolske dobi upotrebljavaju se sličice (simboli Lea) koje su napravljene po jednakim propisima kao slova za odrasle. Za što bolji uvid u stanje oštrine vida potrebno je dijete ispitati kako prepoznaje sličice na blizinu i na daljinu. Za djecu školske dobi upotrebljavaju se tablice slova kao za odrasle.

Testovi za strabizam i razvijenost stereovida

Uzimanje ortoptičkog statusa (pregled za strabizam) također je nužan dio pregleda djeteta, a obvezatno se radi i kod odraslih koji imaju strabizam. Služi za provjeru položaja i uredne pokretljivosti te suradnje između oba oka. U ovom se dijelu pregleda ustanovljava vrsta i mjeri veličina strabizma, utvrđuju poremećaji binokularnog vida (ima li dijete prilikom gledanja urednu suradnju oba oka), slabovidnost (lijeno oko), kao i nistagmus (titranje očiju).

Utvrđuje se i razvijenost stereovida (3D vida) s pomoću stereotestova (test Titmus, test Lang). Kod djece ili odraslih koji imaju nistagmus (titranje oka) u ovom djelu pregleda obavljaju se potrebna dodatna mjerenja.

Objektivna dioptrija

Procedura određivanja objektivne dioptrije djeteta nešto je drugačija nego kod odraslih zbog jake prilagodljivosti (akomodacije) dječjeg oka koje ponekad s lakoćom prikrije i veće dioptrije. Kako bi se isključila ta prilagodba, potrebno je raširiti zjenice, što se postiže kapanjem u nekoliko navrata, a cijela procedura traje oko sat vremena. Preporučuje se kod kuće pripremiti dijete na to da će se u oči kapati kapljice i da će nakon pregleda mutnije vidjeti (od nekoliko sati do cijeli dan).

Nakon što su se zjenice potpuno proširile, radi se objektivno određivanje dioptrije – skijaskopiranje, iznimno važno za određivanje moguće skrivene dioptrije ili nekog drugog poremećaja vida i ordiniranje odgovarajućih naočala. Iako je za određivanje oštrine vida potrebna suradnja djeteta, objektivna dioptrija može se odrediti i kod najmanje djece jer za to nije potrebna suradnja djeteta.

Za određivanje objektivne dioptrije kod djece koristimo posebno prilagođen dječji refraktometar Plusoptix.

Pregledi prednjeg i stražnjeg segmenta oka

Prednji segment oka pregledava se na procjepnoj svjetiljci s mikroskopom kako bi se isključili znakovi upale, alergije i eventualne anatomske nepravilnosti. Pregled prednjeg stražnjeg segmenta oka radi se kako bi se detaljno utvrdio izgled mrežnice.

Za kvalitetan pregled očiju vaših mališana, javite se iskusnim stručnjacima Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost.