Oči na udaru: Glaukom – tihi kradljivac vida

Glaukom je progresivna bolest očnog živca koja, ako se ne liječi, može dovesti do sužavanja vidnoga polja, propadanja očnog živca te znatnog pa i trajnog gubitka vida. Drugi je po redu uzročnik sljepoće u svijetu. Nazivaju ga i tihim kradljivcem ili tihim ubojicom vida. Simptomi mogu ostati nezamijećeni sve do poodmakle faze bolesti, a oštećenja koja nastanu na očnom živcu su nepovratna.

Dosadašnje studije pokazuju da otprilike 2-3 posto populacije starije od 40 godina boluje od neke vrste glaukoma. Pretpostavlja se da je čak 50 posto slučajeva neprepoznato. Trenutačno je zbog posljedica te bolesti više od šest milijuna ljudi u svijetu slijepo.

Povišen očni tlak nastaje zbog neravnoteže između stvaranja i otjecanja očne vodice iz oka te se smatra glavnim čimbenikom rizika za razvoj glaukoma. Normalne vrijednosti očnog tlaka kreću se od 8 do 21 mmHg. Prema nekim statistikama, gornja normalna vrijednost je 22 milimetra žive (mmHg) ili čak 24 mmHg. Važno je naglasiti da svako povišenje očnog tlaka ne znači nužno da osoba ima glaukom. Glaukom je sindrom, što znači da, osim vrijednosti očnoga tlaka, moraju biti prisutne i promjene na očnom živcu i vidnom polju.

Postoje osobe koje imaju okularnu hipertenziju, odnosno vrijednosti očnog tlaka višu od 21 mmHg, ali bez vidljivih glaukomskih oštećenja vidnog živca ili promjena u vidnom polju. Oni nemaju glaukom, ali imaju nešto veći rizik za razvoj glaukomske bolesti. Promjene na očnom živcu i u vidnom polju mogu nastati i kod normalnih i kod sniženih vrijednosti očnog tlaka. Tada govorimo o normotenzivnom i hipotenzivnom glaukomu.

Vrste glaukoma

Glaukom otvorenog kuta

Najčešći oblik glaukoma, javlja se u 90% slučajeva kod bijelaca. Uzrok mu je nepoznat. Strukture očnoga kuta kroz koji odlazi očna vodica doimaju se normalnima, ali je unatoč tome protok vodice usporen. Ona ostaje u oku dulje nego što bi trebalo, što dovodi do povišenja očnog tlaka. Razvija se polako i bez upozorenja. Ako ne kontrolirate očni tlak, ne možete ni slutiti da bolujete od glaukoma sve dok se vidno polje ne počne sužavati. Vidno polje može biti oštećeno do te mjere da pacijent vidi kao da gleda kroz dalekozor. Ako se ne liječi, oštećenje očnog živca dovodi do potpune sljepoće.

Glaukom uskog kuta

Uzrok ovog tipa glaukoma je anatomska građa očnoga kuta koji je uzak ili potpuno zatvoren, što znatno otežava istjecanje očne vodice i oštećuje očni živac. Postoje razni “okidači”, primjerice stresna stanja, uzbuđenje, boravak u tami, zimski mjeseci, primjena lijekova koji šire zjenicu i koji mogu dovesti do naglog zatvaranja očnoga kuta i porasta očnog tlaka na iznimno visoke vrijednosti. U tom slučaju nastaje takozvani akutni glaukom, hitno stanje koje zahtijeva hitno liječenje. Karakteriziraju ga jaki bolovi u jednom oku ili polovici lica, dramatičan pad vida, mučnina i povraćanje.

Infantilni (dječji) glaukom

Može se javiti rođenjem (kongenitalni glaukom) te između treće i šesnaeste godine života (juvenilni glaukom). Često ima lošiju prognozu nego glaukom koji se javlja kod odraslih ljudi.

Sekundarni glaukom

Može nastati nakon operativnog zahvata na oku, ozljede oka, ponavljanih kompliciranih upala oka, dugotrajnog uzimanja kortikosteroida, sistemskih bolesti poput dijabetesa ili katarakte.

Pregled i liječenje

U većini slučajeva glaukom prvo pogađa periferni vid, ali takve je simptome u početku teško primijetiti. Prije nego što postanete svjesni svoga stanja i bolesti, možete izgubiti velik postotak vida. Ako se ne liječi ili ne kontrolira, glaukom postupno vodi sljepoći pa su oftalmološki pregledi i dijagnostika i prevencija ovog sindroma.

Cjelokupni pregled za glaukom obuhvaća: provjeru vidne oštrine i mjerenje očnog tlaka, određivanje vidnog polja, mjerenje debljine rožnice, pregled očnoga kuta i pregled te provjeru oštećenja očnog živca. Preporuka je da se glaukomski pregledi do 40. godina obavljaju svake dvije do četiri godine, a nakon toga i češće. Pacijenti stariji od 65 godina trebali bi odlaziti na pregled svakih šest do dvanaest mjeseci. Pacijenti koji pak imaju povišeni rizik za glaukom trebaju se nakon 35. godine testirati svakih godinu do dvije.

Oštećenja koja je glaukom napravio na očnom živcu do početka liječenja nije moguće popraviti, ali je moguće zadržati postojeće stanje i znatno usporiti napredovanje bolesti. Ovisno o situaciji, glaukom se može liječiti antiglaukomskim kapljicama, laserom ili kirurškim putem te kombinacijom tih metoda.

Liječenje se obično počinje antiglaukomskim kapljicama koje svojim djelovanjem omogućuju snižavanje očnog tlaka te poboljšavaju cirkulaciju i otjecanje očne vodice unutar oka. Ako terapija kapljicama nije dostatna, uobičajeno je sljedeća mjera lasersko liječenje glaukoma koje se izvodi pri lokalnoj anesteziji, ambulantno. Sam postupak je bezbolan, traje nekoliko minuta i pacijent odmah ide kući. 

Rizični faktori za nastanak glaukoma 

• životna dob – rizik se povećava iznad 40. godine 
• glaukom u obitelji – 20% je veći rizik ako boluju roditelji, a čak 50% ako boluju brat ili sestra
• visoka kratkovidnost ili dalekovidnost
• pacijenti s povišenim krvnim tlakom, hipotireozom, dijabetesom, kortikosteroidnom terapijom, noćnom hipotenzijom, vazospazmom, migrenama, noćnom apnejom, kardiovaskularnim bolestima te poremećajima srčanog ritma 
• ozljeda oka