Oči - 27. veljače 2019.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Bistrimo zamućenje: Najčešća pitanja i odgovori o mreni

Katarakta ili siva mrena je jedna je od najčešćih bolesti osoba starije životne dobi i javlja se u 70 posto osoba starijih od 75 godina, no postoje različiti tipovi mrena

mrena ili katarakta

U potrazi za odgovorima na najčešća pitanja o mreni ili katarakti, razgovarali smo s dr. sc. Majom Pauk Gulić, dr. med., oftalmologinjom.

Katarakta je najčešće posljedica prirodnog procesa starenja koji dovodi do zamućenja očne leće. Po definiciji,  mrena je svako zamućenje prirodne leće koja je sastavni dio optičkog aparata oka i koja sudjeluje u formiranju slike tako da fokusira sliku vanjskog svijeta na mrežnicu oka. Kada je leća zdrava, potpuno je prozirna te nam omogućuje dobar vid.

U potrazi za odgovorima na najčešća pitanja o ovoj očnoj bolesti, razgovarali smo s dr. sc. Majom Pauk Gulić, dr. med., oftalmologinjom u zagrebačkoj Specijalnoj bolnici za oftalmologiju Svjetlost.

Dobro pogledajte! Što oči govore o vašem zdravlju?

Koji su sve tipovi mrene?

Postoji više podjela mrene:

  • prema dobi bolesnika, mrene mogu biti kongenitalne, juvenilne i starosne, odnosno senilne
  • prema zrelosti, mrena može biti početna (cataracta incipiens), uznapredovala i nezrela (cataracta immatura), zrela (cataracta matura) kada je leća potpuno zamućena i prezrela ( Morgagnieva, cataracta hypermatura)
  • po lokalizaciji, mutnina mrena može biti nuklearna, kortikalna, prednja i stražnja subkapsularna
  • postoji podjela i prema obliku i boji mutnina
  • sekundarna mrena koja nastaje kao rezultat metaboličkih bolesti tipa dijabetesa, bolesti bubrega, dermatoza..
  • traumatska mrena koja je posljedica mehaničke, kemijske, fizikalne ili termičke ozljede oka

Što uzrokuje kataraktu? Koji su rizični čimbenici za njezinu pojavu?

Etiopatogeneza katarakte još uvijek nije u potpunosti razjašnjena. Smatra je da je multifaktorska, dakle odgovorno je više čimbenika.

Kod svih mrena je u suštini došlo do poremećaja metabolizma i ishrane same leće. Poznato je da nastanku pogoduju poremećaji metabolizma (dijabetes, galaktozemija, bolesti bubrega, miotonička distrofija, tetanija) i dugotrajna primjena nekih lijekova tipa kortikosteroida. Mrena može nastati i kao komplikacija nekih drugih očnih bolesti (uveitis, glaukom) te se javiti u sklopu sindroma tipa Downov sindrom.

Velika izloženost ultravioletnom (sunce, solariji), rendgenskom i mikrovalnom zračenju, rad u hladnjačama kao i izloženost visokim temperaturama (ljevaonice, željezare) također doprinose nastanku mrene.

Kako katarakta utječe na vid?

Mrena dovodi do slabljenja vida izamućenja slike uz promijenjen doživljaj boja i promjenu dioptrije. Može stvarati neugodna zablještenja i rasipanja svjetla, pogotovo tijekom noćne vožnje. Također se mogu javiti i duple slike, a česti su problemi s čitanjem te s gledanjem u ekran televizora i računala.

Koji su simptomi po kojima možemo naslutiti da se razvija katarakta?

Smetnje koje mrena izaziva se očituju na različite načine. Najčešće su to osjećaj da nedostaje svjetla, slabiji vid pri jakom dnevnom svjetlu, otežana vožnja noću uz raspršivanje svjetla i pojavu krugova oko izvora svjetla, otežano čitanje, otežano kretanje niz stepenice te nesigurnost pri hodu. Ako se pojavio neki od navedenih simptoma, osobito ako u obitelji ima očnih bolesti, preporučuje se što prije napraviti detaljan oftalmološki pregled.

Kako se mrena dijagnosticira i liječi?

Mrena se dijagnosticira detaljnim oftalmološkim pregledom, a liječi se isključivo kirurški. Specifične prevencije nastanka mrene nema. Poželjno je smanjiti negativni utjecaj UV zraka nošenjem odgovarajućih sunčanih naočala, dobro regulirati kronične metaboličke bolesti te uzimati hranu bogatu vitaminima (posebice C vitaminom), mineralima i antioksidansima. Savjetuje se smanjiti ili u cijelosti prekinuti pušenje.

Je li kirurški zahvat uvijek uspješan? 

Operacija sive mrene ili katarakte danas je jedan od najsigurnijih i najčešće izvođenih operativnih zahvata u svijetu. Izvodi se u lokalnoj anesteziji ukapavanjem anestetika u oko. Bezbolna je i traje 10-15 minuta.

Kod operacije se odstrani zamućena leća i ugradi umjetna leća u oko koja tu ostaje doživotno. Zahvaljujući napretku tehnologije i dizajna intraokularnih leća, danas je operacija mrene (katarakte) u rukama vrhunskog kirurga učinkovita, sigurna, brza i bezbolna operacija.

Važno je naglasiti da se danas uz operaciju mrene može korigirati i dioptrija. Naime, prilikom operacije mrene, uklanja se pacijentova zamućena leća i na njezino se mjesto stavlja bistra, nova, umjetna intraokularna leća s dioptrijom. Pokušava se svakom pacijentu omogućiti dobar vid na daljinu te da bude neovisan o nošenju naočala tijekom, primjerice, vožnje, dok su za čitanje potrebne.

Zahvaljujući napretku tehnologije, danas postoji i najnovija generacija takozvanih multifokalnih leća koje se ugrađuju u oko, a koje, uz dobar vid na daljinu, omogućuju i dobar vid na srednjoj udaljenosti te na blizinu.

Mislite o zdravlju vaših očiju

Zadržite bistar pogled u svijet: mislite o zdravlju vaših očiju

Poremećaji oka i vida imaju oko četiri posto u ukupnom broju utvrđenih bolesti i stanja. U grupi bolesti vezanih uz...

SAZNAJTE VIŠE

Uz pomoć ovakvih leća pacijenti nakon operacije mrene mogu bez naočala čitati novine i knjige, brijati se ili šminkati, gledati na mobitel, raditi na računalu, gledati televiziju, voziti auto, baviti se sportom te obavljati sve ostale svakodnevne aktivnosti neovisni o optičkim pomagalima. 

Koliko je vremena nakon zahvata potrebno za oporavak?

Petnaestak minuta nakon operacije očne mrene pacijent može ići kući. Savjetuje se da se taj dan  odmara, izbjegava napore te da dođe sutradan na obavezni kontrolni pregled. Obično prvih nekoliko dana vid može biti malo mutniji te može oscilirati, ali iz dana u dan je sve bolji i bistriji.

U principu, već nekoliko dana nakon operacije mrene (tri do pet) pacijent se može vratiti svom poslu i normalnom životu. Potrebno je uzimati propisanu postoperativnu terapiju  koja je kombinacija antibiotika i kortikosteroida.

Zabranjeno je umivati se vodovodnom vodom prvih tjedan dana,  potrebno je izbjegavati trljanje oka, pretjerano saginjanje i podizanje teških tereta čitavih mjesec dana. Tjelovježba i slične aktivnosti dozvoljene su dva do tri tjedna nakon operacije, ovisno o dobi pacijenta i intenzitetu vježbanja.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button