Degeneracija žute pjege: važnost ranog otkrivanja za očuvanje vida

Makula ili žuta pjega je središnji dio retine ili mrežnice koja nam omogućuje centralni vid, čitanje i razlikovanje finih detalja. Degeneracija makule je bolest koja se obično javlja kod starijih odraslih, obično iznad 50 godina, a koje rezultira gubitkom vida u središtu vidnog polja tako da se otežava i onemogućava čitanje i prepoznavanje lica, iako preostali periferni vid omogućava ostale svakodnevne aktivnosti. Čimbenici rizika, osim dobi, su obiteljska anamneza, pušenje te povišen krvni tlak i masnoće. Javlja se u dvije forme: “suhoj” i “vlažnoj”.

Suha i vlažna degeneracija makule

Suhi oblik makularne degeneracije očituje se promjenama gdje dolazi do propadanja stanica mrežnice odgovornih za vid. Suhi oblik sporije napreduje od vlažnog oblika makularne degeneracije, ali također s vremenom dovodi do nepovratnog smanjenja vidne oštrine.

Najteži oblik suhe degeneracije dovodi do potpuno ogoljelih dijelova mrežnice što se naziva geografskom atrofijom jer podsjeća na geografsku kartu područja na kojima nedostaju dijelovi tkiva odgovorni za vid. Nažalost, trenutno ne postoji niti jedan djelotvoran način liječenja suhe degeneracije makule, već je iznimno važno uzimati kombinacije vitamina i visokih doza antioksidanata luteina i omega kiselina. One danas postoje u već gotovim farmaceutskim pripravcima te dokazano usporavaju napredovanje suhe senilne degeneracije makule, kao i njezin prelazak u vlažnu. 

U vlažnom obliku senilne degeneracije makule, uz propadanje tkiva makule, također dolazi i do krvarenja te nakupljanja tekućine iz abnormalnih krvnih žilica ispod makule. Ako se stanje ne liječi, dolazi do stvaranja ožiljaka tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci. Nastaju trajna i nepopravljiva oštećenja fotoreceptora žute pjege i nastupa brz gubitak vidne oštrine. 

Simptomi vlažne degeneracije makule i dijagnosticiranje

Najčešći simptomi vlažne degeneracije žute pjege su:

• pojava slabljenja centralnog vida,
• otežano čitanje,
• nastanak centralno smještene sjene ili gubitka dijela slike u centru,
• iskrivljene linije (npr. prilikom rješavanja križaljke u novinama),
• problem razlikovanja boja i sporog oporavka vida pri prelasku iz svijetle prostorije u tamnu najčešći su simptomi vlažne degeneracije makule.

Iskusni oftalmolog već samim širenjem zjenica i pregledom makule može utvrditi krvarenje i oteklinu žute pjege. Potvrda dijagnoze dobiva se tijekom istog pregleda snimanjem na OCT- uređaju. Ponekad se dodatna potvrda dobiva izvođenjem fluoresceinske angiografije. 

Kako se liječi vlažna degeneracija makule? 

Iako vlažna degeneracija, za razliku od suhe, uzrokuje brzi gubitak vida, danas postoje vrlo učinkoviti lijekovi pod nazivom anti-VEGF (engl. anti-Vascular Endotheilal Growth Factor) koji smanjuju krvarenje i curenje tekućine ispod makule te poboljšavaju vid. Lijekovi se moraju primijeniti u obliku injekcija u oko. Injekcije se daju u oko u lokalnoj anesteziji i nisu bolne. Nakon primjene ambulantno, pacijent ide odmah kući.

Liječenje traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina i zahtijeva ponavljanje injekcija u razmaku od mjesec dana. Trenutačno se na tržištu nalaze Avastin (bevacizumab), Lucentis (ranibizumab) te Eylea (aflibercept), a u kliničkoj je fazi ispitivanja Fovista (anti-PDGF – engl. Anti Platelet Derived Factor). Sve u svijetu dostupne lijekove za liječenje vlažne degeneracije makule primjenjujemo u Klinici Svjetlost.  

Zašto je važno rano otkrivanje ove bolesti i prevencija?

Za pacijente starije životne dobi vrlo je važan preventivni oftalmološki pregled gdje se jednostavnim širenjem zjenica može utvrditi u kakvom je stanju makula. Početne promjene vlažne degeneracije mogu se uspješno liječiti spomenutim injekcijama, a moguće je da ih pacijent nije odmah uočio.