Cross-linking metoda: zahvat koji može usporiti keratokonus

Keratokonus je degenerativna bolest koja zahvaća prednju površinu oka koju zovemo rožnica. Kod pacijenata koji boluju od keratokonusa progresivno dolazi do stanjenja, slabljenja te nepravilnosti rožnice što dovodi do povećanja dioptrije (kratkovidnosti i nepravilnih astigmatizama). Dolazi do pojave zamućenja vida, dvoslika te osjetljivosti na svjetlost.

Najčešće dolazi do jednostranog pada vidne oštrine zbog progresivne miopije i astigmatizma koji postaje iregularan. Glavni znaci su centralno i paracentralno stanjenje rožnice koja zaprima konusni oblik.

Uzroci keratokonusa

Točan uzrok keratokonusa nije poznat, ali se smatra da je povezan sa slabijom enzimskom aktivnošću unutar rožnice.

Smatra se da postoji i genetska predispozicija jer se češće javlja u obiteljima u kojima je već ranije dijagnosticiran keratokonus. Približno od keratokonusa oboli jedna osoba na dvije tisuće stanovnika (5-8% pacijenata s Downovim sindromom).

Brzina napredovanja bolesti

Keratokonus se najčešće razvija asimetrično te u 90% slučajeva zahvaća oba oka. Nema pravila kojom brzinom će bolest napredovati, oscilacije su različite od čovjeka do čovjeka.

Proces progresije keratokonusa može trajati 10 do 20 godina, a u nekim slučajevima i doživotno ako se ne liječi.

Cross-linking metoda za usporavanje keratokonusa

Kod blagih i srednje teških slučajeva keratokonusa preporučuje se nošenje naočala i polutvrdih ili pak tvrdih kontaktnih leća te redovno praćenje progresije bolesti. Za progresivne oblike bolesti savjetuje se cross-linking metoda.

Cross-linking je postao standardna metoda za zaustavljanje keratokonusa i raznih ektazija rožnice. Riječ je o zahvatu kojim se pokušavaju pojačati oslabljene kolagenske veze rožnice i tako usporiti napredovanje keratokonusa. Naglasak je na riječi „usporiti“ jer se procedura koristi u svijetu oko 20 godina, tako da još uvijek ne postoji dovoljan vremenski odmak da bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da cross-linking definitivno zaustavlja keratokonus. Prema dosadašnjim iskustvima, od pet pacijenata kojima je napravljen ovaj zahvat, jedan je podvrgnut transplantaciji rožnice.

Kome se preporučuje cross-linking?

Osobe kojima se preporučuje cross-linking su pacijenti s progresivnim keratokonusom čija debljina rožnice nije ispod 390 mikrona, pacijenti čija je rožnica bistra i bez ožiljaka, a vidna oštrina s naočalama može iznositi 0,9 ili niže. Pacijenti s drugim bolestima rožnice i, naravno, pacijentice koje su trudne, nisu kandidati za cross-linking.

Što očekivati nakon zahvata?

Stvarni rezultati nakon cross-linkinga procjenjuju se nakon šest do 12 mjeseci po zahvatu kod odraslih pacijenata, a kod djece su potrebna i do 24 mjeseca. Pacijent može nakon oporavka nastaviti nositi kontaktne leće, a vrlo često su to leće s istim parametrima kao i prije cross-linkinga.

Po završetku zahvata se na tretiranu rožnicu aplicira meka kontaktna leća koja kontinuirano ostaje u oku četiri do sedam dana. Pacijent dobiva lokalnu terapiju u vidu kortikosteroidnih kapljica koje će ukapavati kroz naredna dva mjeseca. Prvi dan po zahvatu pacijent može osjećati jake bolove, na što se svakako upozori.

Ako imam keratokonus, mogu li laserski skinuti dioptriju?

Ako imate keratokonus nije moguće ukloniti dioptriju standardnim metodama jer to može dovesti do progresije same bolesti te popuštanja rožnice koje, u krajnjem slučaju, dovodi do slabljenja vidne oštrine.