Znate li kako se rade RTG, mamografija, CT, MR ili UZV? Donosimo sve na jednome mjestu

Medicinska radiologija grana je medicine koje se uobičajeno sjetimo tek u kontekstu zloćudnih bolesti. S druge strane, spominjanje riječi zračenje budi nam negativne asocijacije, uglavnom povezane s njezinim štetnim djelovanjem na organizam. Pa ipak, Svjetski dan radiologije (8. 11.) izvrstan je povod da se ovoj grani medicine pruži pozornost koju zaslužuje jer svakodnevno spašava nebrojene živote.

Radiologija je, pojednostavljeno objašnjeno, znanost o zračenju, a njezina se povijest počela pisati upravo 8. studenoga davne 1895., kada je Wilhelm Conrad Röntgen otkrio i opisao X-zrake koje danas znamo kao rendgensko zračenje. Istina je da se tek napretkom tehnologije radiologija počela intenzivno razvijati, a njezine mogućnosti iz godine u godinu rastu. Tako se, među ostalim, razvila i digitalna radiologija. Ona omogućava kvalitetnije snimke koje se bilježe u obliku digitalnog zapisa u računalu i koje se kasnije mogu dodatno obrađivati – uvećavati, zacrnjivati i slično. Digitalna klasična radiologija omogućuje bržu akviziciju snimke te je dovela do većeg protoka pregleda, a pažljivom upotrebom i do smanjenja doza zračenja. Razvitak radiologije nije slijedio samo Röntgenov pronalazak, nego se granao i putem drugih tehnologija – ultrazvučnom dijagnostikom i magnetnom rezonancijom.

Sukladno tim promjenama naglo se povećao interes mladih liječnika za specijalizacije i subspecijalizacije u području kliničke radiologije. Ne smijemo zaboraviti ni radiološke tehnologe koji igraju važnu ulogu u dobivanju slikovnih informacija, pravilnoj pripremi bolesnika i ispravnoj manipulaciji radiološkim uređajima. A svi djelatnici radioloških odjela i zavoda uvijek vode brigu da kvalitetnu snimku dobiju upotrebom što manje doze zračenja vodeći se principom ALARA (as low as reasonable possible).

Od RTG-a do MR-a

Govoreći o dijagnostičkoj radiologiji, ona danas, osim rendgenskog zračenja, koristi i ultrazvučne valove i radiovalove u magnetnom polju. Fuzijom s nuklearnom medicinom oslikava i nakupljanje radioaktivnih izotopa. Stoga u klasičnoj radiografiji, osim RTG snimaka, imamo i posebne snimke kao što su mamografija, tomosinteza, kompjutorizirana tomografija (CT), ali i ultrazvučni pregled (ultrazvuk) i magnetna rezonancija (MR). Na temelju snimki dobivenih tim pretragama radiolog može postaviti (potvrditi) točnu dijagnozu ili pratiti kako tijelo reagira na neku metodu liječenja. U suradnji sa specijalistima nuklearne medicine analiziraju se pretrage koje spajaju ove dvije specijalnosti: PET CT i PET MR.

Rendgensko snimanje, RTG

Riječ je o najčešćoj pretrazi u radiološkoj dijagnostici. Pretraga je bezbolna, a njome se snimaju određeni dijelovi tijela, pri čemu se najčešće analiziraju pluća i koštano-zglobni sustav. Uređaji koji se danas koriste pružaju vrlo precizne slike, a doza zračenja je znatno smanjena u odnosu na prijašnju tehnologiju.

Mamografija

Posebna vrsta RTG snimke koja se radi na posebnom uređaju koji ima precizan prikaz tkiva dojke uz što manje zračenje kako bi se izbjegao kancerogeni učinak X-zraka. Pretraga je jednostavna, neinvazivna i brza, doze radijacije vrlo su male. Služi ranom otkrivanju najčešće maligne bolesti žena – karcinoma dojke.

Tomosinteza, CBCT (Cone Beam CT)

Napredna vrsta digitalne radiografije. Rendgenska cijev kratko rotira oko željenog dijela tijela i može prikazati slojeve tkiva – neka vrsta pojednostavljenog CT uređaja. Najviše se koristi za snimanje dojki i u dentalnoj radiografiji.

Kompjutorizirana tomografija, CT

I u ovom slučaju koristi se ionizirajuće rendgensko zračenje. Rendgenska se cijev vrti 360 stupnjeva oko željenog dijela tijela, posebni detektori bilježe to zračenje te se u računalu rekonstruiraju snimana tkiva. Tako se dobiva detaljan prikaz organizma uz moguće trodimenzionalne rekonstrukcije unutarnjih organa. Snimanje je bezbolno i vrlo brzo na modernim uređajima, ali doze zračenja kod CT pretraga su najviše. Stoga pažljivo treba procijeniti potrebu za ovom pretragom, naročito kod mladih bolesnika.

Ultrazvučni pregled, UZV

Za snimanje se ne koriste rendgenske zrake nego zvučni valovi visoke frekvencije. Riječ je o neinvazivnoj, bezbolnoj pretrazi. No u ovom slučaju nema rizika od zračenja niti su poznate nuspojave. Ultrazvukom najčešće prikazujemo meka tkiva: limfne čvorove, unutarnje parenhimne organe, mišiće, žlijezde, krvne žile, dojke i slično. Napretkom ultrazvučnih uređaja razvila se pretraga obojenim Dopplerom (Colour Doppler Imaging) gdje se prikazuje i mjeri protok krvi krvnim žilama.

Magnetska rezonancija, MR

Pretraga koja ne koristi rendgensko zračenje nego mjeri smjer protona u jakom magnetnom polju nakon pobuđenja radiofrekventnim valovima. To je neinvazivna, bezbolna pretraga koja omogućuje vrlo kvalitetan prikaz mekih tkiva, organa i organskih sustava. Iako napredna, ova tehnologija je manje dostupna i znatno skuplja od prethodnih, a klaustrofobične osobe je ne podnose jer se odvija u zatvorenoj cijevi (gantry) te je vrlo bučna. MR pretrage su znatno dugotrajnije od CT i RTG snimanja te su manje pogodne za nesuradljive bolesnike.

Invazivna dijagnostika

Podrazumijeva uzimanje uzoraka tekućine ili tkiva pod kontrolom bilo koje od navedenih metoda. Primjer su ultrazvukom navođena punkcija ili CT-om navođena biopsija. Tako dobiveni uzorci daju se citologu ili patologu na analizu te omogućavaju znatno precizniju dijagnostiku, bez kirurškog zahvata.

Intervencijska radiologija

Liječenje pod kontrolom radioloških metoda. Najčešće su to vaskularne intervencije (širenje arterija pod kontrolom X-zraka, skleroza proširenih vena pod kontrolom ultrazvuka), ali i liječenje probavnog trakta (ERCP – vađenje kamenaca pod kontrolom X-zraka, ugradnja proširnika – stenta – u jednjak sužen zbog maligne bolesti) i drugih organskih sustava.

PET CT i PET MR

Riječ je o pretrazi koja spaja dvije specijalnosti – radiologiju i nuklearnu medicinu. Ona ne pruža samo preciznu radiološku 3D sliku snimanog područja tijela nego i prikaz nakupljanja radiofarmaka aktivnih stanica – najčešće zloćudnih tumora, što olakšava praćenje liječenja bolesnika s malignim bolestima. CT i MR nam daju uvid u anatomiju tkiva, a PET u njegovu aktivnost.