Znate li kako ispravno tretirati opekline?

Opekline su ozljede koje nastaju u dodiru s vrelim predmetima, isparavanjima, kao i jakim kemikalijama, pa i od sunca i radijacije. Većina opeklina nastaje u kućnom okruženju, mogu se liječiti doma i nije potreban pregled liječnika. Međutim, kod dubljih opeklina te opeklina koje obuhvaćaju veću površinu tijela potrebna je intervencija liječnika, ponekad i hospitalizacija. Duboke opekline koje zahvaćaju 70% i više površine tijela vrlo često su smrtonosne, a ako osoba i preživi, to je zahvaljujući dugotrajnom liječenju u specijalno opremljenim jedinicama za liječenje opeklina.

Prevencija je najvažnija!

Opekline, kao i ostale ozljede se mogu izbjeći ako radimo na prevenciji. To znači da moramo voditi računa o organizaciji našeg kućanstva, radnog okruženja, a u prirodi trebamo izbjegavati izlaganje suncu pri visokim temperaturama.

U kući je najvažnije voditi računa o štednjaku, pećnici, pegli, radijatorima, kao i o izvorima tople vode. Kod kuhanja treba paziti da ručke tave budu okrenute prema zidu, a da se vreli dijelovi posuđa hvataju sa zaštitnim rukavicama. Posebno pažljivi trebamo biti kod presipanja vrelih tekućina u druge posude. Pri peglanju uglavnom nastaju manje opekline, tako da je uglavnom dovoljno kućno liječenje.

Posebnu pažnju treba obratiti na malu djecu koja se vrlo često vole približiti štednjaku i istraživati. Također, ni po koju cijenu nemojte piti kavu ili čaj držeći dijete u naručju! Nije se jednom dogodilo da se je pri naglom pokretu vrela tekućina prolila po djetetu te izazvala opekline. Također, vrlo pažljivo provjeravajte temperaturu vode za kupanje prije nego što u kadu stavite dijete.

Ni slučajno ne ostavljajte upaljene lampice preko noći (jer pokvarene mogu izazvati požar), svijeće i ne pušite u krevetu prije spavanja. Ovo su najčešći uzroci velikih požara koji izazivaju velike opekline, ali i gušenje zbog isparavanja vrelih i otrovnih plinova. Nepokretne osobe nije dobro ostavljati u krevetu pored radijatora jer vreli radijatori mogu izazvati opekline na dijelovima tijela koji su s njima u doticaju.

Vrste opeklina

• Opekline mogu biti površinske (prvog stupnja) kada dolazi do crvenila kože uz jaku bol.  Značajno izbljeđuju na pritisak.
• Kod opeklina drugog stupnja dolazi do pojave bula (mjehurića) unutar 24 sata. Duboke opekline drugog stupnja mogu biti bijele, crvene ili mrljasto bijelo-crvene. Ne izbljeđuju na pritisak, a manje su bolne od opeklina prvog stupnja.
• Opekline trećeg stupnja mogu biti bijele i elastične, crne i pougljenjene, smeđe i slične koži ili svjetlocrvene. Bijele opekline trećeg stupnja mogu nalikovati neoštećenoj koži, osim što ona ne blijedi na pritisak. Opekline trećeg stupnja ne bole jer su uništeni završeci živčanih vlakana.

Osim dubine, određuje se površina koju zahvaćaju opekline, što je vrlo važno odrediti kod većih opeklina zbog izbora odgovarajuće terapije. Veličina i opseg ozljede određuje se kao postotak oštećene kože u odnosu na ukupnu površinu tijela. Tako se kod većih opeklina (kod odraslih osoba) koristi takozvano „pravilo devetke“. U tom pravilu je tijelo odrasle osobe podijeljeno je na 11 područja relativno jednake površine. Svaki predstavlja 9% ukupne površine tijela. Ti dijelovi su ruke (dakle, 2 dijela), prednji dijelovi nogu (2 dijela), stražnji dijelovi nogu (2 dijela), glava i vrat (1 dio) te prednji i stražnji dio trupa (ukupno 4 dijela). Dakle – ruke (18%), noge (36%), trup (36%), glava i vrat (9%), genitalije i perineum (1%).

Za djecu se posebno određuje površina opečenog dijela tijela, s time da su djeca daleko više životno ugrožena od opeklina. U slučaju da je zahvaćen veći dio tijela opeklinama potrebno je bolničko liječenje (nadoknada tekućine jer se gube velike količine curenjem tekućine iz opeklina), pravilno previjanje i kontrola infekcija.

Kako reagirati kod nastanka opeklina

Jednom kad se dogodi opeklina, treba reagirati brzo i čim smirenije. Potrebno je vidjeti lokaciju i površinu opekline, a intervencija liječnika je potrebna ako opekline pokrivaju šake, stopala, lice, prepone, stražnjicu ili veći zglob te ako su veće od osam centimetara. Važno je pritom naglasiti da ni u kojem slučaju ne stavljate na opekline bjelanjak, svinjsku mast i ostale prehrambene namirnice zbog opasnosti od infekcija.

Zaštitite opečenu osobu od daljnjih ozljeda. Ako to možete učiniti na siguran način, provjerite da osoba kojoj pomažete nije u kontaktu s izvorom opekline. Za opekline izazvane strujom provjerite je li izvor napajanja isključen prije nego priđete opečenoj osobi.

Prva pomoć kod velikih opeklina

• Osobu što prije izvedite ili iznesite iz opasnog okruženja.
• Provjerite diše li opečena osoba. Ako je potrebno, počnite spašavati disanje ako znate kako.
• Uklonite nakit, pojaseve i druge ograničavajuće predmete, osobito s područja oko opečenih područja i vrata. Izgorjela područja brzo nabubre.
• Pokrijte područje opekline. Koristite hladan, vlažan zavoj ili čistu krpu.

Ne uranjajte velike teške opekline u vodu. To bi moglo uzrokovati ozbiljan gubitak tjelesne topline (hipotermiju).

Prva pomoć kod manjih opeklina

Manje opekline se mogu tretirati kod kuće.

• Potrebno je staviti opečeno mjesto pod hladnu vodu (iz slavine) i držati nekoliko minuta.
• Nakon toga se može staviti gel za opekline („Water-Jel“). Ako je opeklina suha, možete ju namazati kremama za opekline te pokriti sterilnom gazom.
• Ako stavljate zavoj, ne stišćite prejako.
• Ne bušite mjehuriće.
• Ako je opeklina vlažna, dobro ju je previjati s vazelinskom gazom koja se ne lijepi za kožu te ne izaziva sitno krvarenje prilikom odstranjivanja.
• Opeklinu treba previjati svaka dva do tri dana.