Zdravlje je na selu? Zdravstveni rizici kojima su izloženi poljoprivrednici

Prema Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, preko 160 000 stanovnika Hrvatske se bavi poljoprivredom. Naravno, da je broj daleko veći zbog onih koji imaju manje površine zemlje i koji se također bave poljoprivredom. Od ovih 160 000, mlađih od 40 godina je samo 23 890, a ostalo su stariji ljudi tako da je čak 62 000 poljoprivrednika starije od 65 godina.

Zapostavljena briga o zdravlju poljoprivrednika

Iako su boravak u prirodi te rad u vrtu ili na njivi zdravi, kada je riječ o radovima u poljoprivredi treba biti na oprezu jer postoje rizici kojih moramo biti svjesni te se odgovarajuće zaštititi. Stoga je potrebna i veća briga o zdravlju poljoprivrednika.

Zaštita zdravlja poljoprivrednika je malo zapostavljena; medicina rada se uglavnom ne bavi ovom problematikom, a obiteljski liječnici nemaju specifična znanja potrebna za prevenciju, dijagnostiku i liječenje bolesti vezanih za rad u poljoprivredi. I tomu nije tako samo u Hrvatskoj, nego u većem broju zemalja Europe. S druge strane, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Australija imaju niz web stranica gdje se mogu dobiti izvrsni savjeti.

Zdravstveni rizici vezani uz poljoprivredne radove

O čemu moramo voditi računa kada je riječ o zdravlju poljoprivrednika?

Zdravstveni rizici za poljoprivrednike uključuju:

• Izloženost poljoprivrednim kemikalijama kao što su pesticidi i gnojiva, kao i otrovnim plinovima koji mogu nastati uobičajenim poljoprivrednim postupcima poput razgradnje gnojiva i skladištenja usjeva u silosima,
• Izloženost visokim razinama prašine koja, između ostalog, može sadržavati plijesan, bakterije i životinjski izmet,
• padovi s ljestava, poljoprivredne opreme, spremnika za žito ili drugih visina,
• Izlaganje UV zrakama sunca, što može rezultirati rakom kože,
• ozljede zglobova i ligamenata, koje mogu rezultirati artritisom koji utječe na pokretljivost,
• izloženost glasnoj buci i zvukovima strojeva i opreme, što može dovesti do gubitka sluha,
• stres od ekoloških čimbenika kao što su suše, poplave, šumski požari, štetnici i bolesti koje utječu na usjeve i stoku, kao i od dugog rada, financijskih problema i osjećaja izoliranosti i frustracije,

• rizik od toplinskog udara, ozeblina ili hipotermije zbog rada u ekstremnim vremenskim uvjetima,
• opasnost od ozljeda pri radu s poljoprivrednom opremom i motornim vozilima,
• opasnost od ozljeda pri radu sa stokom.

Što treba znati i što se može učiniti?

Pesticidi. Za osobe koje koriste pesticide postoje tečajevi koji su obavezni (ali koji se moraju i platiti) za održivu upotrebu pesticida. Prema Zakonu o održivoj uporabi pesticida: „Sve osobe koje koriste profesionalna sredstva za zaštitu bilja u poljoprivredi, pri održavanju zelenila na javnim i privatnim površinama te one koji proizvode, skladište i prodaju sredstva za zaštitu bilja, obvezne su pohađati osposobljavanje za održivu uporabu pesticida“. Unatoč trošku koji iziskuje sudjelovanje na ovakvim tečajevima, preporučujemo ih jer se na njima nauči utjecaj pesticida na organizam te zaštita prilikom njihove uporabe. Ovo je jako bitno jer dio pesticida može dovesti do oštećenja jetre i kancerogen je.

Gnojiva. Koliko god je prirodno gnojivo zdravo za kultiviranje biljaka, ono razgradnjom oslobađa otrovne plinove te je skladišta potrebno držati što dalje od ljudskih i životinjskih nastambi. Ovi otrovni plinovi, kao i čestice prašine, mogu dovesti do bolesti pluća, uglavnom astme ili kronične opstruktivne bolesti pluća. Osobe koje se intenzivno bave poljoprivredom su, malo paradoksalno, u većoj opasnosti od obolijevanja od astme i/ili kroničnog opstruktivnog bronhitisa.

Bakterije i plijesan koji se nalaze u poljoprivrednim proizvodima i otpacima nisu uobičajene te je nekad teško prepoznati infekciju i uzročnika bolesti kada dođe do neke infekcije. 

Bolesti mišićno koštanog sustava. Najveći problem kod poljoprivrednika ipak su bolesti mišićno koštanog sustava. Stoga je potrebna edukacija o pravilnim položajima tijela tijekom radova u poljoprivredi. Redovito vježbanje ili vježbe opuštanja nisu naodmet jer se onda daleko bolje koriste mišići cijelog tijela.

Zaštitna oprema i sredstva za zaštitu. Potrebno je koristiti zaštitnu opremu i sredstva, što ljudi u našim krajevima baš i ne vole. Oni koji rade sa strojevima koji stvaraju buku trebali bi koristiti štitnike za uši. Potrebno je korištenje specijalnih maski kod rada gdje smo intenzivno izloženi prašini (na primjer sijeno) te obavezno nošenje pokrivala za glavu i krema za sunčanje.

Ugroženo mentalno zdravlje. Ovo vrijeme je pokazatelj da je potrebno voditi računa i o mentalnom zdravlju, jer prirodne nepogode koje ne možemo kontrolirati dovode do velikih materijalnih gubitaka i, nastavno na to, do povećanog stresa.

Zbog svega ovoga ne bi bilo loše javiti se svom obiteljskom liječniku, popričati s njim, vidjeti jesu li potrebne dodatne pretrage te potražiti savjete vezane uz zdravlje poljoprivrednika.