Zbog njih vam „puca” glava: najčešći okidači za migrenu

Migrena je, po svojoj definiciji, kronična, epizodna primarna glavobolja. Simptomi u pravilu traju od četiri do 72 sata i mogu biti jaki. Bol je često jednostrana ali ne uvijek, pulsirajuća, pogoršava se s fizičkom aktivnošću i praćena je autonomnim simptomima (npr. mučnina, osjetljivost na svijetlo, zvuk i mirise).

Iako točni uzroci nisu do kraja objašnjeni, poznati su najčešći okidači koji su odgovorni za provokaciju napadaja migrene.

Stres

Dramatično povećanje ili smanjenje fizičkog ili psihičkog stresa može izazvati migrenu. Danski istraživači otkrili su da većina ljudi s migrenom izjavljuje da su njihovi napadi povezani sa stresom. Drugi istraživači su izvijestili da između 50 i 80% osoba s migrenom povezuje stres s njihovim napadajima migrene. Pritom su neki od njih doživjeli migrenu nakon, a drugi tijekom stresnog događaja.

Manjak sna ili jet lag

Poremećaj spavanja jedan je od najčešćih čimbenika povezanih s migrenom. Nedovoljno sna često se navodi kao okidač za akutne napade migrene, no i pretjerano spavanje također je čest okidač.

Jet lag i promjene u vašem rasporedu rada također se mogu povezati s pojavom migrene. Nesanica je najčešći poremećaj spavanja povezan s kroničnom migrenom. Ljudi s kroničnom migrenom i nesanicom imaju povećan rizik od anksioznosti ili depresije. Mnogi navode da im san često ublažava migrenske glavobolje.

Glad ili dehidracija

Ljudi koji pate od migrena trebali bi izbjegavati preskakanje obroka. Istraživanja dosljedno pokazuju da je preskakanje obroka često povezano s pojavom migrene. Ostaje nejasno kako se to događa, no vjerojatno je povezano s padom razine glukoze u krvi.

Dehidracija je također mogući okidač migrene. Nedostatan unos vode povezan je s pojavom glavobolje. Malo ispitivanje osoba s migrenama otkrilo je da je „nedovoljan unos tekućine“ povezan s pojavom glavobolje u oko 40 posto ispitanika.

Pojedine namirnice

Određene namirnice često se navode kao mogući okidači za napad migrene; 12 do 60% ljudi kaže da određena hrana izaziva migrenske glavobolje. Alkohol, čokolada i kofein najčešće se spominju kao „krivci“, a na listi ostalih namirnica nađu se i sir, salama te fermentirana, sušena i ukiseljena hrana koja sadrži velike količine tiramina, derivata aminokiseline tirozin.

Prehrambeni aditivi

Migrenu mogu potaknuti umjetni zaslađivač aspartam (E951) i pojačivač okusa mononatrijev glutamat (MSG).

Eksperimenti s aspartamom dali su oprečne rezultate. Pitanje njegovih mogućih učinaka kod osoba s migrenom ostaje neriješeno. Neki dokazi upućuju na to da osobe s kliničkom depresijom mogu doživjeti pogoršanje simptoma nakon konzumacije aspartama.

MSG se koristi za davanje slanog okusa raznim namirnicama. Mnogi vjeruju da MSG može izazvati glavobolje. No, većina kontroliranih istraživanja nije uspjela identificirati vezu između konzumacije MSG-a i glavobolje, ili bilo kojeg drugog stanja kod normalnih osoba. Ipak, mala studija iz 2009. zaključila je da MSG može izazvati glavobolju te bol u licu. Možda bi bilo mudro izbjegavati MSG.

Alkohol

Alkohol je jedan od najčešće prijavljenih okidača migrene. Čini se da će crveno vino nešto vjerojatnije izazvati migrenu od drugih izvora alkohola, osobito među ženama. U jednoj od studija je crveno vino izazvalo migrenu kod 19,5 posto muškaraca i žena. Bijelo vino je pak izazvalo migrenu kod samo 10,5 posto ljudi. Također, pokazalo se da crveno vino jače utječe na žene, pa je tako izazvalo migrenu kod samo 8% muškaraca, no među ženama taj je broj skočio na 22%.

Pića s visokim udjelom kofeina

Neki stručnjaci su izvijestili da prekomjerna konzumacija kofeina može izazvati migrenu. Zato je pametno pratiti unos kofeina iz kave, čaja, bezalkoholnih pića i energetskih napitaka. Energetska pića mogu imati iznenađujuće visoke razine kofeina. Neki istraživači su primijetili da odvikavanje od kofeina također može izazvati glavobolju, dok drugi upozoravaju na prekomjernu konzumaciju kofeina.

Imajte na umu da mnogi bezreceptni (OTC) lijekovi protiv glavobolje sadrže značajne količine kofeina. Jedna kontrolirana studija zaključila je da je lijek koji kombinira paracetamol, acetilsalicilnu kiselinu i kofein bolji u ublažavanju simptoma migrenske glavobolje od ibuprofena.

Prekomjerna uporaba lijekova

Prekomjerna uporaba lijekova također je među najčešćim okidačima migrene. Osobe koje pretjerano koriste uobičajene analgetike, odnosno lijekove protiv bolova, posebno mogu imati veću vjerojatnost da će se stanje pogoršati od povremenih migrena do kronične migrene, a i bol može postati jača. Lijekovi iz klase opioida posebno su povezani s razvojem kronične migrene.

Jaki mirisi

Osobe s migrenom često prijavljuju da im jaki ili neobični mirisi izazivaju glavobolju. Posebno se često navode parfemi kao okidači.

Osim toga, oko 50% osoba koje pate od migrene prijavljuje nepodnošenje mirisa tijekom samog migrenoznog napada. Ovaj fenomen je poznat kao osmofobija i jedinstven je za osobe s migrenoznom glavoboljom. Tijekom tih epizoda jako smetaju razni mirisi poput dima cigarete, hrane ili parfema.

Jedna studija je zaključila da osobe s migrenom i osmofobijom češće pokazuju simptome anksioznosti i depresije.

Blještavo svjetlo i glasni zvukovi

Neki ljudi navode da im jarka, treperava ili pulsirajuća svjetla ili glasni zvukovi mogu izazvati migrene. Mala studija čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu „European Neurology“ pokazala je da čak i kratkotrajno izlaganje sunčevoj svjetlosti može izazvati migrenu. Sudionici studije izvijestili su da im je donijelo određeno olakšanje nošenje šešira, sunčanih naočala, kao i izbjegavanje izlaganja suncu te više spavanja.

Međutim, u pismu uredniku vezano uz navedenu studiju, jedan je neurolog istaknuo da sunčeva svjetlost možda nije primarni okidač za migrene; izjavio je da je sunčeva svjetlost izazvala njegove vlastite migrene samo ako je popio vino prethodne noći. Također je spomenuo da je sunčeva svjetlost izazvala migrene ako je već bio neispavan, pod stresom, dehidriran ili bi imao nizak šećer u krvi zbog preskakanja obroka. Njegov zaključak je bio da bi jaka svjetlost mogla biti neka vrsta sekundarnog okidača. Ljudi čiji se napadi migrene pokreću jakom svjetlošću trebaju stoga razmotriti utječu li i na njih ti drugi navedeni čimbenici.

Vremenske promjene

Različite vremenske promjene uvjetno su povezane s pojavom migrenske glavobolje. U studiji brazilskih adolescenata s migrenom, vremenski obrasci koji su najčešće izazivali glavobolju uključivali su sunčano i vedro, vruće, hladno i promjenjivo vrijeme.

Druga mala studija, koja je uglavnom uključivala žene iz Ohija i Missourija, zaključila je da su grmljavinske oluje značajno povezane s pojavom glavobolje. Točnije, istraživači su zaključili da su munje bile odlučujući čimbenik.

Ženski hormoni

Migrene su češće kod žena, nego kod muškaraca. Dokazi sugeriraju da fluktuacije ženskih spolnih hormona mogu igrati ulogu u nastanku i jačini glavobolje.

Više od polovice ispitanica u studiji iz 2012. izjavilo je da će vjerojatno dobiti jaku migrenu tijekom menstruacije. Mala podskupina ovih žena doživjela je migrenu isključivo tijekom menstruacije.

Uzimanje oralne kontracepcije može pogoršati simptome, dok trudnoća može ili donijeti olakšanje ili pak pogoršati glavobolje. Post-menopauza također može donekle ublažiti migrene.

Fizička aktivnost

Intenzivna tjelovježba može izazvati migrene. Istraživanje iz 2013. pokazalo je da 38% osoba s migrenom u nekom trenutku doživi napade izazvane vježbanjem. Mnogi ljudi s migrenom izazvanom vježbanjem izvijestili su da njihove glavobolje počinju bolovima u vratu. Više od polovice ispitanika napustilo je zbog migrena omiljeni sport ili oblik vježbanja.

Pratite okidače

Ako ste među onima koje muče česte ili povremene migrene, važno je prepoznati svoje osobne okidače te ih izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. Također je važno zapamtiti da prekomjerna upotreba lijekova protiv migrene može pogoršati vaše simptome.

Razmislite o vođenju dnevnika osobnih okidača migrene. Može se pokazati korisnim u izbjegavanju budućih migrenoznih napada. Razgovor s drugima i međusobno dijeljenje iskustava također može biti korisno.

Izvor: Healthline.com