Zašto se kalij uzima samo pod nadzorom liječnika?

Moj prvi susret sa značajem kalija u ljudskom organizmu, ali i fasciniranost, dogodio se na drugoj godini medicinskog fakulteta kada sam, zahvaljujući divnoj knjizi Arthura Guytona (iz koje uče i današnje generacije, naravno, s dopunama dosadašnjih otkrića) i predavačima s Katedre za fiziologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, shvatila kako komplicirane stvari mogu biti jednostavne.

Kalij je element čija je dobra koncentracija u krvi od životne važnosti, no treba li ga koristiti ili ne u obliku dodatka prehrani, određuje se na temelju razine kalija u serumu i, shodno tome, preporuke liječnika.

Zato odmah napominjem – kalij se ne smije niti u kojem slučaju uzimati bez nadzora liječnika i određivanja razine kalija u serumu.

Uloga kalija u organizmu

Kalij, najzastupljeniji unutarstanični kation, esencijalni je nutrijent koji je prirodno prisutan u mnogim namirnicama i dostupan kao dodatak prehrani.

Prisutan je u svim tjelesnim tkivima i potreban je za normalno funkcioniranje stanica. Kalij je u snažnoj vezi s natrijem, glavnim regulatorom volumena izvanstanične tekućine, uključujući volumen plazme.

Kalij izvan preporučenih vrijednosti

Tijelo mora održavati razinu kalija u krvi unutar uskog raspona. Normalne vrijednosti kalija se kreću između 3,6 do 5,2 milimola na litar. Previsoka (hiperkalijemija) ili preniska (hipokalijemija) razina kalija u krvi može imati ozbiljne posljedice, poput abnormalnog srčanog ritma ili čak zaustavljanja rada srca (srčani zastoj).

Tijelo može koristiti velik rezervoar kalija pohranjen u stanicama za održavanje konstantne razine kalija u krvi. Tijelo održava pravu razinu kalija usklađivanjem količine unesenog kalija s izgubljenom količinom.

Kalij se konzumira u hrani i pićima koji sadrže elektrolite (uključujući kalij) i gubi se prvenstveno urinom. Dio kalija gubi se i kroz probavni trakt i znojenjem. Zdravi bubrezi mogu prilagoditi izlučivanje kalija u skladu s promjenama u potrošnji.

Kalij se u većim količinama gubi prilikom primjene „jakih“ diuretika (lijekova za izmokravanje) kao što je fursemid i nekih antimikotika (lijekova koji se koriste za liječenje gljivičnih infekcija, uglavnom onih koji se daju parenteralno) te kod intenzivnog proljeva i povraćanja. Rijetke bolesti bubrega i nadbubrežnih žlijezda dovode do povećanog izlučivanja kalija iz organizma.

Povećana razina kalija se uglavnom nalazi kod teškog oštećenja bubrega, vrlo rijetko kod neprimjerenog unosa kalija u organizam, raspada eritrocita, a i neki lijekovi, osobito oni za liječenje hipertenzije, mogu izazvati povećanje razine kalija u krvi.

Unos kalija putem prehrane

Većina ljudi koji se zdravo hrane unose dovoljno kalija prirodnim putem. Stručnjaci povezuju nizak kalij s većom vjerojatnošću određenih zdravstvenih problema.

Ako unosite dovoljno kalija, bolje ćete regulirati krvni tlak te smanjiti šansu za nastanak moždanog udara. Nedostatak kalija može dovesti do bubrežnih kamenaca iscrpljivanjem kalcija iz kostiju i povećanjem njegove razine u mokraći, uzrokujući stvaranje bolnih kamenaca. Više kalija u vašoj prehrani može, dakle, smanjiti šanse za bubrežne kamence.

Voće i povrće bogato kalijem može poboljšati zdravlje kostiju povećanjem njihove mineralne gustoće. Još uvijek su potrebna dodatna istraživanja o utjecaju kalija na dijabetes tip 2, bolove u zglobovima, kao i kod prevencije karcinoma.

Sve ovo nije dovoljno da samoinicijativno počnete uzimati preparate koji povisuju razinu kalija u krvi, jer i previsoke vrijednosti mogu dovesti do po život opasnih stanja.

Hrana koja sadrži veće količine kalija su jabuke, grah i leća, banane, zeleno povrće i rajčica.

Kalij je idealan pokazatelj kako uravnoteženom prehranom možemo unijeti dovoljne količine kalija u zdrav organizam.

Kada provjeriti razine kalija u krvi?

Nedostatak ili višak kalija u organizmu se rijetko kad osjeti. Uglavnom nema niti potrebe rutinski određivati razinu kalija u krvi, osim ako drugi simptomi i stanja ne upućuju na mogućnost njegovih smanjenih ili povišenih razina.

Kod niskih vrijednosti kalija može doći do:

• umora i slabosti,
• grčeva u mišićima i
• otežanog disanja.

Kod ekstremnih vrijednosti kalija u krvi EKG pokazuje promjene. Visoke vrijednosti kalija rijetko kad izazivaju simptome.

Liječenje

Liječenje niskih vrijednosti kalija se uglavnom provodi nadoknadom kalija putem šumećih tableta, dok se kod visokih vrijednosti može davati inzulin zajedno s glukozom (jer tako kalij ulazi u stanice i smanjuje se njegova koncentracija u plazmi).

Kod vrlo visokih vrijednosti ponekad je potrebna dijaliza.