Zašto je briga o stablima u interesu našeg zdravlja

U jeku ljeta mnogi traže spas od vrućine pod krošnjama. Njihova ugodna hladovina obično se uzima zdravo za gotovo, no ustvari ima mnogo dublje značenje. Prirodoslovci upozoravaju da će drveće biti ključno za spas našeg planeta od sve jačeg globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.

Može se reći da je odnos ljudi prema drveću spao na niske grane. U davnim vremenima stablo se štovalo kao moćno biće između neba i zemlje – simbol svemira, života i spoznaje – a u današnjem dobu nekontrolirano se krče šume i neodgovorno ruši drveće u naseljima.

Nezdravi toplinski otoci

Prema podacima američkoga sveučilišta Yale, čija se istraživanja smatraju najsveobuhvatnijom procjenom količine drveća na Zemlji, ljudska civilizacija upola je smanjila broj stabala.

Većina svjetskog stanovništva živi u gradovima gdje se raslinje često uništava na račun betona. Mnogi gradovi ljeti postaju takozvani urbani toplinski otoci u kojima je temperatura zraka znatno viša nego u zelenijim područjima.

Postoji znanstveno dokazana računica kako smanjiti vrućinu u gradu: ako je najmanje 40 posto gradske površine obraslo drvećem, ljeti će temperature biti niže za 5°C, a s dodatnim povećanjem broja stabala mogle bi se sniziti za još koji stupanj.

Trend „urbanih šuma“ i zelenih nebodera

Stabla su među najučinkovitijim prirodnim „klima-uređajima“ jer upijaju ugljični dioksid i proizvode kisik, a pritom u zrak izlučuju vodu u obliku vodene pare. Ujedno „filtriraju“ štetne čestice i plinove, te smanjuju buku i snagu vjetra. 

Sve više gradova širom svijeta najavljuje da će polovinu svoje površine prekriti drvećem kako bi postali „urbane šume“ za zdraviji i ugodniji život. Stabla se masovno sade ne samo na tlu, nego i u sklopu zgrada; primjerice, veliki su hit zeleni neboderi od koji neki sadrže tisuću ili više zasađenih stabala. U izgradnji manjih objekata nastoji se pak očuvati postojeće drveće tako da bude dio građevine (npr. u unutarnjem dvorištu, na terasi i slično).

Ljekovitost drveća: vjerovanja i dokazane blagodati

Boravak u blizini drveća dokazano smanjuje napetost i tjeskobu, snizuje krvni tlak, potiče imunosustav i poboljšava spavanje. No, spomenimo i drevnu metodu iscjeljivanja pomoću drveća – poznatu kao dendroterapija. Njezini praktikanti, kojih ima i danas, vjeruju da određene vrste drveća zrače pozitivnom energijom te da se njome možemo „napuniti“ ako stojimo u blizini stabla (u razmaku otprilike pola metra) licem okrenuti prema njemu, ili ako ga zagrlimo, ili se pak na njega možemo osloniti. Pritom treba zatvoriti oči, opustiti se i duboko disati, zamišljajući kako nas energija stabla ispunjava. Preporučuju redovito prakticiranje ove metode, po mogućnosti svakodnevno, od deset do dvadeset minuta. Smatra se da najblagotvorniju energiju imaju hrast, breza, lipa, bor i kesten te da uravnotežuju cirkulaciju i metabolizam, jačaju imunitet i smanjuju stres.

Drveće nam također daje ljekovite pripravke od svoje kore, lišća, cvjetova i plodova koji su posebice korišteni u narodnoj medicini. Primjerice, čaj od lipova cvijeta ublažava prehladu i želučane tegobe. Od hrastove kore pripremaju se oblozi za smirenje upala kože i sluznica, kao i kupke koje pomažu rješavanju problema s hemoroidima i prekomjernim znojenjem nogu. Čaj od brezina lišća osobito je blagotvoran kod urinarnih i dišnih infekcija. Kreme i gelovi na bazi ploda divljeg kestena primjenjuju se kod proširenih vena i „teških“ nogu…

Drveće doista zaslužuje našu pažnju i zahvalnost. Čuvajte stabla u svome okolišu od sječe i oštećenja te sadite oko sebe novo drveće. Uključite se u ekološke akcije pošumljavanja opustošenih područja… Tako jednostavan, a učinkovit način ulaganja u zeleniju i zdraviju sadašnjost i budućnost.